Топола

72

voljna, što je izgubila krunu poljsku, otkaza Sigismundu i poiska sebi muža na dvoru francuskom. Te smutnje na dvoru uzbudile su Hrvate, da se otmu toj preslaboj vladavini. Glavni naslon nezadovoljnim Hrvatima bio je bosanski kralj Tvrtko. Hz njega su pristajali Pavao Η o r v a t, "‘biskup zagrebački i brat mu ban mačvanski Ivan Η o r v a t. Glavni junak te lige bijaše IvanPaližna, prior vranski. Oni pozovu nekadanjega vojvodu i bana hrvatskoga, tada kralja napuljskoga Karla Dračkoga na prijestolje ugarsko-hrvatsko (1385.). Čim se je Karlo pokazao u Hrvatskoj, umah okrenu kraljica i izmire se sa Sigismundom. Marija se brzo vjenča s njime, a u saboru velikaša i plemstva dade ga proglasiti skrbnikom i upraviteljem kraljevstva. Sigismund ode u Češku, da dovede vojske od brata svoga cara i kralja Većeslava, da uzmože sebi obraniti ženu i krunu. Hrvati uvedu u tom Karla u Hgarsku i u prijestolnicu budimsku. Himbene kraljice primiše ga, kao da im je on izbavitelj od silovite gospode ugarske. On se je na to okrunio za kralja u Stolnom Biogradu, te je zatim živio s kraljicama u kraljevskom dvoru u Budimu kao prijatelj. H tom ispredu Elizabeta i Gorjanski protiv njega urotu te ga smaknu malo dana poslije krunidbe (1386.). Mariju proglase opet kraljicom, a Hrvati preslabi, da se u Budimu uzdrže, uzmaknu kuci, gdje je naskoro bila sva zemlja u plamenu ustanka. Da bi se Hrvati primirili, nagovori palatin Gorjanski kraljice, neka bi se opet pokazale među narodom. One se odluče i pođu prema Slavoniji, gdje su bili gradovi palatinovi. Kraj Đakova blizu Gorjana udare ustaše na kraljice. Gorjanski i Forgač izgube glave, a ustaše uhvatiše kraljice i vodeći ih od grada do grada, napokon ih namjestiše u kraju zadarskom u Novomgradu, kamo se je teško dolazilo po kopnu i po moru. Kada su glasovi u Hgarsku stigli, da su kraljice ulovljene, a prvi velikaši ugarski izginuli, pozovu Sigismunda, neka bi kao priznat već »skrbnik« spasao krunu i kraljevstvo. Oni ga pače okrune za kralja i dadu mu na pomoć jaku vojsku. S Hgarskom je sada stupila odlučno u savez Venecija, jer se je bojala, da bi propala njezina prevlast na jadranskome moru, ako bi Anžuvinci zavladali i na hrvatskim obalama. Hz republiku pristali su i Frankopani. Tako stisnute ustaše sa sviju strana morali su