Топола

80

bani bili samo zamjenici i namjesnici visoke banske časti, n kojoj se vidi državna osebnost kraljevstva hrvatskoga od Ugarske neprekidno i za cijeloga drugoga vijeka hrvatske povjesnice. Ista privilegija izdaje ili ban, a kralj potvrđuje, ili pak izdaje privilegija sam kralj »sporazumno s banom«. Sijelo ili stolica banska bijaše u K n i n u, a običnije u Zagrebu, gdje je bio na Gr r i ču i kraljevski dvor jakim zidovima opasan. Prvi i glavni poslovi kraljevstva raspravljali su se u saborima, pred kojima su sami banovi imenovani od kralja polagali prisegu i bili uvađani u banstvo. Rijetki su bili sabori svih zemalja hrvatskih ili skupni sabori (»congregatio regni totius Slavoniae generalis«) . U tim se je saborima radilo samo o priznaji kralja, o ratu sa susjednim zemljama, o pozivu kraljevu u boj i u opće o svim poslovima tičućim se svega kraljevstva. Sabor skupni sazivao je kralj ili ban cijeloga kraljevstva kao zamjenik kraljev. Osim skupnoga sabora bili su i posebni ili upravni i sudbeni sabori, koji su bivali redovito svake godine i to obično u kojem od većih gradova, kao u Zagrebu, Kninu, Križevcima, Čazmi, i t. d. Uz bana, koji sazivaše takav sabor obično bijaše podban (»banovac«) kao zamjenik banov kod suda, zatim protonotar, kod kojega je bio pečat kraljevski. Ka tim su se saborima, kao što već ime svjedoči, rješavali sudbeno-upravni «poslovi kraljevstva. Sva sudbenost u Hrvatskoj tekla je iz banske vlasti. S tom se je vlašću združivala ona izreka srednjega vijeka: tko sudi, onaj vlada. Po tomu je u Hrvatskoj kralj kraljevac, abanvladao. Pojedini su doduše najmožniji rodovi kao dinaste kušali oteti se sudbenoj vlasti banskoj, ali god. 1335. kralj Robert opet postavlja sve i najmožnije rodove pod bansku vlast, pak i poslije kraljevi dajući povlasti na pr. Frankopanima kažu; »imate slobodu suditi podanike u cijelom opsegu vašega vladanja, ali ako ban dođe na vaše zemljište, onda je sudac samo ban«. Banski je sud ili stol najviši sud u kraljevstvu. Ispod njega je županijski sud. Predsjeda mu župan (knez) ili podžupan (podknez), a pored njih su suci (satnici) kotara, na koje je bila svaka županija razdijeljena. Zaupravune bijaše nikakve središnje oblasti oko bana, već su se upravni kao i sudbeni poslovi rješavali na saborima. Sve što se je u saborima za cijelu zemlju zaključilo, sve su to