Топола
83
Čist ere itš| reformatori benediktinskoga reda. Andrija I. (II.) sagradi Cistercitima veličanstvenu crkvu i veliki samostan u T o p u s k o m, te im pokloni ogromna imanja. Znamenit bijaše samostan cistercitski i u Zagrebu kod sv. Marije. Uz cistercitske samostane razvili su se i samostani opatica. Samostani su se osobito brinuli za »biblioteku«, pišući i prepisujući svete i druge knjige. Da su se hrvatski Cistercite osobito bavili knjigom i njegovali slovjensko bogoslužje, svjedoči car i češki kralj Karlo 1., koji je dozvolom papinom zasnovao u Pragu god. 1348. hrvatski samostan istoga reda. Uza samostane bile su svuda i škole, no na više nauke polaze već sada mnogi Hrvati u Italiju (Bolonja). U -Hrvatskoj je u to vrijeme još znamenit red Templara (Božjaci), koji štite nevoljne i sirote imenito pak one, koji putuju u sv. zemlju. jSTjihov glavar stanovao je u V rani u Dalmaciji, te vladao na daleko unskim, savskim i pokupskim jrrijedjelom. 1 ) Bilo je samostana božjačkih i po drugim krajevima naše domovine (kod svetoga Ivana u Zagrebu, u Glogovnici, Božjakovini, i t. d.) Kapokon su se odmah za svoga osnutka u 13. vijeku raširili po Hrvatskoj skromni redovi: pavlinski, i prosjački redovi dominiko vski i franjevački. Pavlinski je samostan procvao u Remetama kraj Zagreba, a još više čakovački u Međumurju i glasoviti samostan u Lepo glavi, koji je svojom školom znamenit za kulturnu povjesnicu hrvatsku. 2 ) Franjevačkih samostana ima veoma mnogo u zemlji, a iz Hrvatske su prešli Franjevci u Bosnu, gdje je naskoro postalo i središte tomu redu za naše krajeve. U Bosni je naime postao glavar njihovoga reda kao papinski legat inkvizitorom protiv krivovjernika Bogom i 1 a, koji su se onuda razvili kao ugledna vjerska sekta. Bogomilsko krivo vje rje 3) zasnova u Bugarskoj pop Bogomil (Jeremija) za cara Petra, sina Simeona Ye-
1 ) Iv. Kukulj e v i ć-S a k ein ski: Priorat vranski sa vitezi templari i hospitalci sv. Ivana u Hrvatskoj. (Rad jugosl. akad. LXXXL, LXXXIL).
2 ) Iv. Tkalčić: O stanjn više nastave u Hrvatskoj, osobito u Pavlin ah. (Rad jugosl. akad. LXXXXIII. Zagreb, 1888.).
3 ) Dr. Franjo Rački: Bogomili i Patareni. (Rad jugosl. akad. VII., VIII., X.).