Топола

sent; magna parte exercitus nostri interfecta multo minorem s. partem; patri, fugae, pugnae, tanto exercitui, Liv.; ex eo proelio circiter milia hominum CXXX superfuerunt; exercitui ; (Asin. Poli. u Cie.) rei publicae; -}- apsl. b) hiti izohila, zališno čega, cui tanta res, Ter.; vereor ne jam superesse mihi verba putes; adeo supererant animi ad sustinendam invidiam; tantum animi s. alteri sententiae; ut neque absit quidquam neque supersit, da ništa ni ne dostaje , ni ne preostaje; (Tao.) ne ferrum quidem superest, s. ager, viri, arma s., utraque egregie s.; * fama Jovi; * modo vita supersit, nek doteče; također dorasti, jedn. Verg. georg. 3, 127. 2) pomoći, jedn. Aug. u Suet. Aug. 56. super-tego, 3. pokriti, frondibus supertectos, Tust; * candida ossa super nigra favilla tegit, super-urgens, tis, partio, zapljuskujući , fluctu s., jedn. Tao. ann. 3, 23. superus, starolat. oblik, mlađi super, adj. I) pos. gornji, omnia supera infera; supera semper petunt, spectatores superarum rerum atque caelestium; * supera convexa, * s. alta; * superis ab oris, s gornjega svijeta; * superas ad oras; * Juppiter s., kapitolski (opp. J. inferus = Pluto); mare s., Jadransko more-, u pismu i hez mare; * dii s. ili samo superi (višnji), a) hogovi (naprema Ijudvia). b) nebeski bogovi (naprema bogovima pod zemljom). c) superi, ljudi na zemlji, gornji svijet; de supero, odozgo, Plaut., vulnerare, Caes. II) komp. superior, us, 1) gornji, viši, s. pars collis; s. domus, gornji dio kuće; locus; ex loco s., s visine; de loco superiore dicere, agere, s tribunala, ex superiore loco. 2) o vremenu: pređašnji, prošli, također stariji, vrem ešniji, s. dies, nox; aestas; annus, lanjska; s. crudelitas, vita; facinus; tempus, tempora; proelium, pugna; castra; victoria incommodum; institutum; -f factum; f scripta -j- commentarius; omnes superioris aetatis, stariji ljudi, Caes. b. o. 2, 5, 3.; Dionysius, Africanus superior; omnes magni, etiam superiores. 3) po čem god navlast. po časti, po činu, vlasti bolji, odličniji, jači od drugoga, honoris gradu s., aliquis s., quanto s. sumus, čim nam je veće gospodstvo; s. pugna, proelio superiorem esse, discedere, nadvladati, pobijediti; populus s. factus. III) sup. A) supremus, 1) (rijetko) o prostoru: najveći, najviši, * montes, najveći vršci bregova; s. mons, najviši dio brijega. Odt. tp. a) višnji, Juppiter, Plaut. b) najviši, krajnji, najgori, s. supplicium, najljuća smrtna kazna : * macies ; * fato supremo ; * ventum est ad supremum. 2) o vremenu: krajnji,

j posljednji , ad supremum certamen comparati duces, na boj do kraja, Liv. (sr. universus); * s. manum imponere operi, dokraja dotjerati; * sole supremo gl. sol; navlast. s. vitae alcjs dies, posljednji dan života, smrtni dan ; * dies; * finis; * iter; (Tao.) famosae urbis; * -}- hora; * ignes = lomača; * tori = odar (mrtvački); *s. honor, posljednja čast, ljubav, ukop; * vocat ore supremo, umirućim ustima; f cura, posljednja, prije smrti; -j- tituli, natpisi na grobovima ; * sors Trojae, propast. Odt. a) supst. suprema, orum, n. a) * -j- posljednji časovi života, circa s. Neronis. P) •}• oporuka, testamenat, in s. Augusti. y) * -{- posljednja čast, ljubav, koja se ukazuje mrtvomu, ukop. b) adv, supremum, * posljednji put, * -(- posljednji put u životu. B) summus, 1) o prostoru: najviši (relat.; sr. supremus), locus; a summis, mediis, infimis; s. jugum montis; * summus ego, ležao sam najviše; često partitivno, s. mons, vrh brijega; s. pectus, najviši dio prsa; in summa sacra via, na vrh; s. aqua; * summa ab unda. Odt. supst. summum, najviši vrh, a summo, svrha, odozgo; non longe abesse a summo; a summo bibere, odozgo, redom; in summo (na vrhu) constiterant; f sunt in summo, na vrhu; f a summo petere, površno; adv. summum, najviše. 2) 0 vremenu: posljednji, krajnji, summa senectus; cum aetas summa esse coeperat, usred ljeta; hieme summa; * summa dies; •f s. manum imponere rei. 3) po redu, činu, časti, uopće po kakvu svojstvu, naj veći, najviši, nnjizvrsniji, najodličniji,\sonum; felicitas; periculum; cruciatus; paupertas; difficultas; vir s., velik, znamenit čovjek, navlast. državnik ; dux, najizvrsniji ; summo loco natus, od najplemenitijega roda; cum par honos habetur suminis et infimis (velikim 1 malima); s. magistratus; summa consensio; ea nisi omnia in oratore s. sunt, potpuno; summis copiis, sa svom vojskom ; ut s. species earum stantium (sav pogled, kao da stoje) relinquatur; s. discessu bonorum, kad sasvim ponestane blaga (sr. plenus, integer, omnis); ad summum pervenire, do najsavršenijega; ad ea quae s. sunt, do najvećega ; illa quae s. sunt in eo, sve sama velika svojstva; summa facere, što se igda može; summae rei diffidens, odlučnomu boju; s. res, najznamenitija stvar, posao, ali dimicare de s. rebus, za najveću vlast; * alqm socium summis rebus adjungere; * quo res summo loco? kako je po državu? s. rei publicae tempore, u najvećoj opasnosti države. Navlast. a) summum jus, najljuće, najtvrde pravo, summo jure agere cum alqo; s. jus s. injuria, b) summa res publica = summa salus rei publicae, opće

1037

sup ertego—sup erus