Топола

solari; (Plaut. Cat.) paučina : u pril.; osno v a, exorsa haec t. non male omnino mihi est, ad detexundam t., Plaut.; ea t. texitur, Cic. de or. 3, 60, 226. 2) * meton., a) navitnk, osnova kod tkanja, b) stražnje vratilo, na koje je navijena pređa. Telamo ili -mon, onis, m. \Ttlaijwv] Telamon, sin Ejakov, otac Ajaniov (Ajax) i Teukrov (Teucer). Odatle * -ahldea, ao, m. Telam onome, * -nius, [TA.apd>nog\ Telamonov = Ajax. Telchines, nmn, m. {Ti)./ivig\ Telhini, svećenička družina na Podu, pd priči koje vrači 1 umjetnici, koje zavidni demoni, Ov. Telehoae, arum, m. [Trjffiuiu] Telebojci, pleme u Akarnaniji (Plaut.}, od koga se odijelila naselbina pod Telonom (Telon) te je otišla na. otok Capri kraj Italije, Verg. Tac. Telegonus, i, ni. \Trj.iyovoqj Tele gon, sin Uliksa i Cirke (Circe), koji je übio oca te utemeljio kasnije Tusculum u Laoiju; stoga * Telegoni moenia, * Telegoni juga pardeidae = Tusculum; apelat. * Telegoni, orum, m. o ljubaznim pjesmama Ooidijevim, jer ga uprop a stise. Telemachus, i, m. [Trjugu/og] Tele mah, sin Uliksa i Penelope, Col. Hor. Ov. Telephus, i, ni. [Triltgog] Telef, 1) kralj u Miziji, koga je ranio AJtil kopljem na putu u Troju, ali ga opet izliječio piosredovanjem Agamemnonovim došav k ovomu u Grčku prosjački odjeven, Hor. Ov. 2) lijep mladić u Horacijcvo doba, po svoj prilici šaljiv prijevod imena Proculejus (procul = rrj/.t). Telesia, ae, Telezija, grad samnitski. Telethusa, ae,/. Teletuza, mati Ijidina (Iphis), Ov. Tellenae, arum, m. ili -na, orum, n. Tele na, grad u Laciju. tellus, uris,/. 1) zemlja (kao nebesko tijelo); t. infima est etnon movetur; * bruta; * prima, t.j. doba prasvijeta, napose staro rimsko doba; * tellure marique; i zemlja = * kraljevstvo, država, kraj, okolica, Jubae; Assaraci; Itala; Mavortia; nova, grad, koji treba u novom zavičaju utemeljiti; = * tlo, zemlja, pede libero pulsanda t.; reddit Cererem t. (zemlja) inarata; sterilis; ingrata; humida; po tome * zemljište, posjed, multa; propria. 2) personi/., zemlja kao hraniteljica , božica zemlja; i (Hor. carm. 2, 12, 6.) mati Giganata (Gigantes), Telluris juvenes; i (Verg. Aen. 4, 1C6.) zaštitnica braka, T. et pronuba Juno. Telmessus (-missus), i, /. [TO-prpaog, -giaaog] Telmes, grad u Liciji, koga stanovnici bijahu na glasu gataoci. Odatle 1) supst. -sses,

ium, m. [ i eXfjijaaiTs] Telmešani. 2) -sslcns, -ssius, adj. telmeski; supsi. -sii, m. Telmešani. Telon, onis, m. Telon , kralj Teleboa, otac Ebalov (Oebalus), Verg.; sr. Teleboae, telum, i, n. (oružje, koje se na daljinu baciti može), koplje, strjelica, uopće oružje (opp. arma), osb. strijela, koplje, a i mač, buzdovan, praća, mittere, imittere, jacere, adjicere, conjicere tela; esse cum i, naoružan biti; * t. Jovis, tryesak, grom; * flagrans; * t. Typhoia, munje, kojim je übio Jupiter Tifoja (Typhoeus), nubes telorum, Liv.; relicto in vulnere telo (sjekira); * o cestu (caestus); * rog bioji; tp. oružje, strj elica, necessitas est ultimum ac maximum, t.; nec mediocre t. ad res gerendas oportet existimare benevolentiam civium; isto telo tutabimur plebem. Temenites, ae, m. [Tiptrlrri;] Temen j ani n, kip Apolonov u Temenu (Temenos), u mjestu kraj Sirakuze, gdje je Apolonu bio lug svet. Temenitis, tidis, f. [Ttptvhi;] Temenit, jedna vrata u Tareniu, jednom Liv. 25, 9, 9. temerarius, adj. [temere] 1) (PLaut.) slučajan. 2) neoprezan, neobziran, nepromišljen, l ako uni an, homo; dominatrix; t. usus ratione; consilium; cupiditas; vox; partes animi; * querela; * fulmina; * tela, nerazborito odapete; * cautus pro temerario factus -j- temerarium' est s inf. temere, adv. slijepo, slučajno, nasumce, nepromišljeno, lakoumno, prenaglo, emittere telum; forte, t., casu fleri; t. ac fortuito; t. ac nulla ratione; casu et t.; inconsulte ac t.; domum t. ac nullo consilio administrare; non t. credere; (Com.) non t. est, nije puki slučaj, to znači nešto; * haud t. est visum; cur tam t. exclamarit occisum; t. prosiluisse dicas atque ante tempus; non (nullus, nihil) t., ne lako (ako se što bliže poriče i steže); u pitanju, an t. quidquam praetereat etc. Ter. temgritas, atis, /. [temere] 1) si učajn o s t, nep r omi sijeno si, slijepa sreća, nulla t. sed ordo; fortunae t. ; t. et casus, non ratio, nec consilium valet. 2) nepro mi Sijeno st, neopreznost, lakoumnost, nepromišljen sud, ner azb orito st, temeritas cupiditasque militum; T. Gracchi t.; j- linguae, j- verborum; temeritate in praeceps ferri; temeritates, drskost, smjelost. temero, 1. [temere] o skvrniti, opbganiti, olcalj at i, delubra, sepulcra, Liv.; -}- alqm; * templa; * thalamos; castra temerata, zločinom bune okaljan. T6mese, es, /. (Ov.), Tempsa, ae, /. ['-/I«ter?;, Ttpxfia] Teme z a, grad u Brutiju. Odatle * -saeus, ili -sanus, adj. temeski.

1055

Teiamo—Temese