Топола

po homerskoj misli s Tracije te su hrodarenju pogodni (sr. Hom. 11. 9, 5. Soph. Ant. v. 558.); * Tbrelcius ili * Threcius, adj. [ Qotjxio g, Oorjxtos] traČki, Th. sacerdos vates = Orfej (Orpheus); supst., Tračanin, tres Th, Verg. Aen. 10, 350. 2) Thrax ili Thraex (■ne Threx), acis, m. Tračanin; prenes., gladijator irački oružan, i. j. malenim okruglim štitom i zavrnutom sabljom, obično se borio s taka zvanim mirmilonom (gl. mirmillo) ; odi. supst. Thraecidica, orum, n. oružje Traksa (gladijatora). 3) * Thraeissa ili Thraessa, ae,/. adj. trački; supst. Tr a čanka. Thraso, onis, m. [©pdoior] Hvališa, ime hvastava vojnika u Terencijevim Eunusima. Thrasybulus, i, m. Tr azibul, glasovit Atenjanin, koji je oslobodio svoj rodni grad od gospodstva tridesetorice tirana. Thrasymachus, i, m. [dgaavuu/og] Tr uzimah, sofista iz Halkedona, rodio se oko g. 455. pr. Is., suvremenik Gorgijin (Gorgias), iznašasnik govorničkoga numera (blagoglasja). Thraeissa (-aessa) Thrax (Thraex) gl. Tracia 2) 3). Throninm (nion), ii, n. Tronij, grad u Lokridi. Thucydides, is, i i, rn. [Qovxvđtđtjg] Tukidid, glasoviti povjesnik peloponeskoga rata. Odt. -dius ili deus, adj. Tukididov, se Thucydidios esse, ljudi poput Tukidida. Thule, (Thyle), es,/. [davit], ovirj] Tula, sjeverni i starim nepoznat otok, po svoj prilici Mainland, najveći od shetlandskih otoka, Verg. Tac. thunnus, thureus, gl. thynnus, tureus etc. Thurii, orum, m. [Qovuwi\ Turij, na mjestu grada Sibarisa (gl. Sybaris) od atenskih naseljenika sagrađen. Odt. -riuus, adj. turijski; supst. -ni, orum, m. Turijani; in Thurinum, u Turijsko. thus, thuscnlum, gl. tus, tusculum. * f thya ili (dvosloz.no) thyia, ae, / [O-vu] tija, miomirisno drvo = citrus. Odt. thyius, adj. od tije, tijov, Prop. Thyamis, idis, m. [dvagig] Tij amis, rijeka u Epiru, s. Kalam as. Thyatira, a e,/, [dvdztipa] Tij at ira, gradu, Lidiji. Thybris gl. Tiberis. Tbyestes, ae, m. [Ovčatrig] Tij est, sin Pelopov (Pelops), otac Egistov (sr. Atreus). Odatle 1) -steus, adj. Tijestov. 2) * -stiades, ae, m. Tijestović = Aegisthus. * Thyias (Thyas), adis,/. [Gv'idg) bakhantioa. thymbra, ae, f. [h-vgPga] oubar (satureia hortensis, Einn.), Verg. Thymbraeus, adj. timbarski (grad i ravnica Thymbra u Troadi), supst. Timbra-

nin, pridjev Apolonov, Verg.; jedan Trojanae, Verg. thymiamus, adj. (thymum i amo] dušicu ljubeći, jednom. Plaut. Baooh. 5,2, 11. thymum, i, n. {S-vpov] dušica (ihymus serpillum, Linn.), Verg. Hor. Ov. Thyni, orum, m. [Bvvof] Tinja ni, iračko pleme, koje se naselilo u sjev. strayii Bitinije, Cat. Odatle 1) Thynia, ae, f. [ovv(a] Tinija, Cat. 2) adj. * -uiacus, * -nias, adis,/. [owiug] * nus, Unski. thynnus (thurm.), i, m. [kuvrog\ tuna, riba, Hor. Thyone, es, /. [Qvwvrf\ Tijona, mati četvrtoga Bakha (Cio. n. d. 3, 23, 53.), neki je drže za Semelu (Semele). Odi. a) * -neus, ei, m. [Gvtovevg] sin Tijonin, Tijonović = Bacchus, b) * -nianus, i, m. melon., vino. Thyreatis, Idis, /. adj. [o«pfdr/f] tirejski ili lirski (Thyre ili Thyrea, grad u Argolidi), jednom 00. fasi. 2, 636. Thyreum (-rium.), i, n. [Gugtnv] Tirej, grad u Akarnaniji. Odatle supst. -rienses, ium, m. Tirejani. thyrsus, i, m. [d-ugaog] tirz, 1) stabljika. 2) štap ovit bršfjanom i lozovim lišćem, što ga je nosio Bacchus ili bakhantice, thyrsus, čokot, trs, Hor.; * u pril. ostan, badalj. * t tiara, ae, f. i * tiaras, ae, m. [na«, !„ Tuioug, o] tijara, turban, tiaras sacer, o kneževskoj kruni, Verg. Tibarani, orum, m. Tibaranoi, pleme u Ciliciji. Tiberis, is (* Thybris, idis), m. Tiber, u Italiji; * Thybris, također rijeka Tiber, kao božanstvo, bog Tiber a; atribut., Thybrides undae, 00. her. 7, 145. Odatle J) -rTuus, adj. tiberski, pater, deus, Tiber kao božanstvo, bog Tih era. Odatle supst -Inus, i, m. a) rijeka Tiber. b) jedan kralj u Albi, po kojem se, kako se priča, i rijeka prozvala. 2) * -rluis, idis, f. adj. tiberski. Tiberius, ii, m. Tib erij e, 1) ime rimsko; gl. Claudius 3), Sempronius 1). 2) Odatle -rianus, adj. Tiberijev, Suet.; -riolus, i, m. dem. od Tib., Tao. tibia, ae, /. upr. golijen, sinistram fregit t., Phaedr.; melon., svirala, prvobitno od golijeni, .potom od trstike, od drveia ili kovine, na više načina sastavljena,poput naše klarinete. Upotrebljavali su je kod službe božje, kod pokopd, svadbe; na kazalištu Ud. (sr. fistula), obično u pl., jer se u dvije svirale najedanput sviralo, jedna se držala desnom, druga lijevom rukom (t. dextra, sinistra) ali se moglo i na dvije lijeve ili desne svirati, tibiarum cantus; modulate canentes; tibiis canere; * canius

1069

Thraso—tibia