Топола

querulae tibiae; (Ter.) t. dextrae, sinistrae, t. 'pares, kad se sviralo u dvije dextrae, ili u dvije sinistrae, impares, kad je jedna hila dextra, a druga sinistra. Odatle tibialia, ium, n. nazuvak, navlaoak oko golijeni, poput naših čarapa, radi topline, Suet. Aug. 82. tibicen, inis, m. [tibia-cano] 1) frulač, svirao. 2) poduporanj, jednom Ov. Fast. 4, 695. tibicina, ae, f. [tibicen] frula čio a, svirači o a. tibicinium ii, n. [tibicen] sviranje. Tibullus, ii, m. (Albius) Tih ul, rimski elegik rođ. oko g. 54. pr. Is., Hor. Ov. Quint. Tibur, iiris, n. Tibur, gradu Laciju, na glasu sa lijepa položaja, s. Tivoli. Odt. 1) Tiburs, rtis, adj. tiburski; supst. -tes, um, m. Tiburani. 2) Tiburtinum, i, n. Tibur tin, dobarce kraj T. 3) * Titurnns, * -{- -rtinus adj. tiburski, supst. m. Tiburnus = Tiburtus. 4) * Tiburtus, i, m. sagraditelj Tibura. Ticinum, i, n. Ticin, grad na rijeci Ticinu sada Pavij a. Plin. ep. Tao. Ticinus, i, m. rijeka u gornjoj Italiji, s. Tici no ili Tes šino, znamenita s pobjede Hanibalove nad Rimljanima; (Aurel. Vict.) -nensis, adj. ticinski. Tifata, ae,/. £ -orum, n. Tifata, brdo u Kompaniji. Tifernum, i, n. Tifern, 1) grad u Umbriji na Tiberu, Plin. ep. 2) u Samniju. Tifernus, i, m. gora u Samniju, kod koje bijaše grad Tifernum, jednom Liv. 10, 30, 7. Tigellius, ii, ni. Ti g elij e, ime dvjema mužićima. 1) T. Sardus, stariji, Oic.fam. 7, 24, 1. Alt. 13, 49, 1. Hor. sat. 1,2, 3,3, 3. 2) T. Hermogenes, mlađi, po svoj prilici u rodu sa starijim i posinjen po njemu, Hor. sat. 1,3, 129. 4, 72, 9. 25. 10, 18, 80." tigillum, i, n. [dem. od tignum] gredica. tignarius, ii, m. [tignum] što se grade tiče, faber t., tesar, drvodjelja. tignum, i, n. greda, (kraća nego trabs), gradij ik a; * cava, lađe, korabljice. Tigranes, is, m. [TiyQavTig] Tigran, 1) kralj u Velikoj Armeniji, zet i saveznik Mitridaiov. 2) sin njegov. TigranSoeita, orum, n. [TtygaroxegTa] Tigranocerta, glavni grad Vel. Armenije, što ga sagradi Tigran, Tao. tigris, idis, ili is, m. i(u pjesn. obično) f. [ri/e/j] 1) * ■ j- tigar; tako se zove Akteonov šareni p&s tigraš i brod sa slikom tigra. 2) m. rijeka Tigris (jer teče brzo kao strijela) u Aziji, Hor. Ourt. Tigurini, orum, m. Tigur in c i, pleme u današnjem kantonu Wadskom u Švicarskoj; adj. -rinus, tigurinski.

tilia, a e,/. lipa, Verg. Tillius, ii, m. Tilije, 1) sin jednoga oslohođenikn i kao übojice Cezarova poznatoga Tilija Cimbra, kojega izbaci Cezar kao Pompejevca iz senata, a kad je ovaj umr’o, zatraži opeta senatorsku čast, Hor. Sat. 1, 6, 24. 107. 2) Q. T., legat Cezarov. Timaeus, i, m. \Ttpaiog\ Tim ej, 1) grčki povjesnik na Siciliji za Agatokla. 2) pitngorovački filozof, suvremenik Platonov; po njem se prozvao Platonov dijalog (o svijetu), što ga je preveo Ciceron na jezik lat. Timagenes, is, m. [Tipayivr\j\ Tim a gen, učeni i slobodoumni retor i povjesnik za cara Augusta, Hor. Quint. Ttmanthes, is, m. [Tipav»r]s\ Tirnant, slikar grčki, suvremenik Parazijev. Timavus, i, m. Timav, rijeka blizu Trsta, s. Timnv, Timavo. time-faci us, adj. [partio.] (rijetko) u strah natjeran, uplašen. tlmeo, ui, —2. bojati se, u strahu biti, alqm; inter se; alqd; nihil; omnia; * cuncta; de alqa re, radi čega ; s ut, ne non, hrvat, „da ne“ (ponajv. s indik. futura), s ne, hrv. „da“ (ponajv. s indik. futura) [sr. 2. ne II) b)]; jednom Liv. 28, 22. nihil minus quam ut egredi moenibus auderent, timeri poterat, gdje očekujemo ne, po smislu nihil minus fieri posse quam ut auderent, putabatur [sr. vereor 2)]; s quest. indir., quid agatur t; s inf, bojati se, žacati se; 'alcui, alcui rei, bojati se komu ili za što, brinuti se za, sibi; suis rebus; (Ter.) nostrae t. parti, quid hic respondeat; s a, od strane, od; apsl., * timuitque exterrita pennis ales, krilima pokaza, da ju je strah; timentes omnium animos consolatione sanare; supst. timentes, m. Caes. b. O. 7,7, 4. Tao. didi. 31.; * partic. timendus, strašan, užasan, reges (zapodanike) ; dentes, ljuti, oštri; vox; juvenum examen Eois partibus timendum, odkoga da jošte Parćanin dršče. timide, adv. s komp. i f sup. [timidus] strašljivo, bojažljivo, oprezno, cum t. pugnaretur; t. dico, sed tamen dicendum est. timiditas, atis,/. [timidus] str a šljivo st, bojažljivo st, cautio et t.; pl., quantae t., tragovi bojažljivosti, jednom Cio. p. MU. 26, 60. timidus, adj. s komp. i sup. [timeo] bojažljiv, strašljiv, dprezan, ad mortem; in labore militari ; animus; * tergum; * navita; * s inf.; s * gen., porcellae; supst. Hor. ep. 2, 2, 36. TTm(ileon, ntis, m. [Tigolemv] Timoleon, korintski vojvoga oko g. 340. pr. Is.; adj. -nteus, [TigoXtuvTtwi] Timoleontov, jedn. Nep. Timol. 5, 4.

1070

tibicen—Timoleon