Топола

transulto, 1. [intenz. od transilio] preskakivati, in recentem equum ex fesso, jednom Liv. 23, 29, 5. transuo ili trans-suo, sui, sutum, 8. proširiti, probosti, * exta transuta verubus, isprebdddna. transvectio, onis, f. [transveho] 1) prijevoz, Acherontis, preko itd., jednom Cie. Tuse. 1, 5, 10. 2) \ pr oj a bivanje viteza rimskoga mimo cenzora, smotra, jedn. Suet. Aug. 38. Iraus-veho, mlađe trav., vexi, vectum, 3. 1) prevoziti, prevesti, prenositi, prebaciti, milites; naves plaustris; -J- exercitum in Britanniam; medij alno, transvehi, prevesti se, in Africam; Corcyram; * caerula cursu, preko mora. 2) voziti, voditi, nositi mimo koga, napose u slavlju, arma spoliaque carpentis; u pas. prolaziti, ploviti, jezditi mimo koga, transvectae a fronte pugnantium alae, Tac.; kod circenskih igara, Tac. ann. 12, 41.; o vitezovima, koji su svake godine u svečanom provodu jahni i mi m o cenzora, jah at i na smotri. Liv. Suet.; tp. (Tac.) o vremenu: prolaziti, proći. traus-verbero, 1. probiti, probosti, pr oslikati, bestiam venabulo; transverberatis scutis; -}- transverberatus in utrumque latus, transversarius, adj. [transversus] prijeki, tigna, jednom Caes. b. c. 2, 15, 2. traus-versns (transvers., trav.), adj. prije k i, leos, via; trames; limes; fossa; vallum; tigna, sijekuci se; cuniculi, pasirani lagumi; transverso foro, poprijeko itd.; (Hor. ep. ad Pis. v. 446.) incomptis [versibus) allinet atrum t. calamo signum, crn prijeki potez (znak pogrješke); non transversum digitum unguem discedere, niza prst,ni najmanje; u pril., naprečac; nenadno, cujus in adolescentiam incurrit t. misera fortuna rei publicae; supst. transversum (transvors.), i, n. priječac, ex transverso, prečimice, Plaut.; de transverso, naprečac, rogare (pitati nenadno); * transversa (adv.) tueri, prijecati se na koga; * venti transversa fremunt, na strane. transverto, verti,versum,3. zakrenuti, okrenuti se; klas. samo transversis principiis, pošto je fronta zakrenula, Sali. Jug. 49. 6. trans-volo, 1. 1) u pril., preletjeti, in alteram partem; (Asin. Poli. u Cio. ep.) Alpes. 2) preletjeti, projuriti p okr aj, * aridas quercus; * in medio posita, ne hajati. trapes, tis, samo pl. trapetes, um, m. [od tou7t(oi\ tljesak, preša, Verg. Heteroolit. dbl.: teritur Sicyonia baca’ trapetis, Verg. (prema imenicima na etum). trapezita ili -sita, ae, ni. [tquti taliri;] trapezar, (Plaut.) mjenjač mensarius.

Trapezus, i, f. \TQamt.ovg\ Trapez, grad u Fontu, sada Trebisonde, Tarabusun, Curt. Tac. Trasumenus (mlađe -simenus), i, m. (sa i bez lacus) Trazumen , jezero u srednjoj Italiji (Etruriji), na glasu s Hanibalove pobjede g. 217. pr. Is., sada Lago di Perugia; odt. * Trasumenus, adj. trazumenski. trasTorsus, traversarius, travectio , traveho, travolo gl. transversus, transversarius, transvectio etc. Trebatius, Treba čije, ime plemenu rimskomu; Gajus T. Testa, Cicer onov, Cezarov i Horacijev prijatelj, i od Augusta štovan pravnik, Cio. fam. 7, G—22. Hor. sat. 2, 1. Trebellius, Tr eh elij e , ime plemenu rimskomu. Trebia, ae, m. [o Tpf/J/aj] Trebija, rijeka u gornjoj Italiji na glasu s pobjede Hanibalove g. 217. pr. Is., s. Trebbia. Odatle Trebiani, orum, m. Potrebij ani, stanovnici uz Prebiju, jednom Suet. Tib. 31. Trebonius, Trebonije, ime plemenu rimskomu; C. Trebonius, legat Cezarov u Galiji i prijatelj Cicer onov; inače nepoznat razuzdanik, Hor. Trebula, ae, /. ['J’orjflovla] Tr ebula, grad u solinskoj zemlji (također Mutusca, Verg. Aen. 1, 711.) i u Kompaniji. Odatle -lanus, adj. trebulski; supst. -num, i, n. Trebiildn, dobro (imanje) kraj T. u Kompaniji. treceni (tric.), ae, a, adj. num. disir. [trecenti] po trista. trecentesimus, adj. num. ord. [trecenti] tristo ti. trecenti (tric.), ae, a, adj. num. card. [tres-centum] trista, t. conjuravimus principes juventutis Romanae, nas trista; (Hor.) uopće o veliku broju (sr. sexcenti). trecenties (tric.), adv. num. [trecenti] trista puta, Cat. 29, 15. tređecim, adj. num. card. [tres-decem] trinaest. tremebundus (tremib.), adj. [tremo] dršćući, manus; * membra. * treme-fiicio, feci, factum, 3. učiniti, da što uzdršoe, potresli, Olympum nutu; tremefacta pectora. tremendus, adj. [partio, fut. pas. od tremo] strašan, užasan, * rex (o Plutonu); * Chimaera; * Alpes; * cuspis; * tumultus. * trgmTseo (tremesco), 3. [tremo] zadrhtati se, uz drhtati ; s ace. drhtati od čega, potresli se, sonitum; s aoc. o. inf. tremo, iii, 3. [roAioi] drhtati, uz drhtati, tresti se, totus tremo horreoque, Ter.; toto pectore; * manus; * artus t.; * hasta; * corde et genibus; * tremis ossa pavore, od straha

1084

transulto—trem o