Топола
irlpartito (-pertito), adv. [tripartitus] trodjelno, na tri dijela, bona, equitatum dividere; copias partiri; aggredi na tri kolone. trl-partitus (tripert.), adj. na troje razdijeljen ili djeljiv, tro struk , divisio, causa; tripartito agmine. tripedalis, adj. [tres-pes] od tri stope. tripes, edis, adj. tr on og, mulus, Liv.; mensa, Hor. triplex, icis, adj. [tres-plico] 1) tro struk, trogub, od tri dijela, acies; animus; philosophandi ratio (jer su, stari dijelili filozofiju na tri dijela); * regnum (jer je podijeljeno među Jupiterom, Neptunom i Platonom); * mundus (jer je sastavljen od neba, zemlje i mora); * cuspis, trozub; * f porticus, sa tri reda stupova; * deae = Parcae ; * Minyeides; * greges, tri cete Bakhdndta: * gentes. 2) kao supst. a) n. sing. trostruko čega. b) m. pl. se. codicilli, pisanka (tablica) od tri lista. triplus, adj. [to m).ovg\ trostruk, jednom Cic. de univ. 7, 20.; (Plaut.) supst. -um, i, n. trostruko. Tripolis, is, /. [Tglnoh;, Trograd] Tripol 1) u Tesaliji dva grada istoga imena. Odatle Tripolitanus, adj. tripolski. 2) T. u Arkadiji. 3) 1. u Africi uz malu Sirtu, s. Tripoli. Odatle (Euir.) trlpolitanus, tripolski. 4) grad i luka u Feniciji, s. Tarablus, Curi. Triptolemus, i, rn. ['/'nmzoi.tuos] Triptolem, kralj u Eleuzini, po priči otac poljodjelstva, sudac u podzemnom svijetu; posl. (Ov.) Triptolemo dare fruges, drva u šumu nositi. tripudio, 1. [tripudium] tripudij igrati, plesati u tri koraka; napose junački ples plesati (u oružju), što su ga na vjerskim svetkovinama plesali, po imence salski svećenici (Salii], junačko kolo igrati. Odt. tot in funeribus rei publicae exsultans ac tripudians, kao igrajući od veselja nad pobjedom. tripudium, ii,-«, tripudij 1) dobitnički ples u tri koraka, osb. salskih svećenika (Salii) i divljih naroda, kad polaze u boj; * o divljem plesu Bakhovu. 2) t. solistimum, t. t. u augurskorn jeziku, „vrlo povoljan znak“, kad su svete kokoši tako pohlepno jele, da im je hrana iz kljunova na zemlju padala. tripus, 6dis, m. Un(-novg\ tronog, posuda mjedena na tri noge za kuhanje ili za drugu porabu, od dragocjene tvari kao dar, koji je resio sjajne dvorane ili hramove, kao bojna i počasna nagrada u nadbijanju, osb. u Orka u javnim igrama, sacri tripodes viridesque coronae et palmae pretium victoribus, Verg., donarem tripodas, praemia fortium Grajorum, Hor. Napose: tronog (slolao), na kojem je
sjedila Pythia u Delfu; odatle * p čiste. triquetras, adj. [tres] trokutan, insuls. pose sioilski, po podobi Sicilije (sr. ria), t. tellus = Sicilia, triremis, adt. [tres-remus] tr oveslat. reda klupa veslačkih; često kac -is, is, /. tri rema, tr ove si arka triste, adv, [tristis] 1) bolno, teško, curantur; napose * užasno, strašn et acutum sonare. 2) * strogo, oštr stius respondere, tristiculus, adj. [dem. od tristis] pc žal o stan, tužan, jednom Cic. d. 4b, 103. * tristificus, adj. [tristis-facio] čin e 6i nim, žalostan, tužan, strašan. tristimonia, ae, f. [tristis] tuga, žalo a pisao b. Afr. 10, 3. tristis, adj. s komp. i sup. 1) tužan. stan, sjetan, a) o čeljadi: cum im Iphigenia t. Calchas esset; (Hor.) fasti aegrimonia, uznemiren', (Hor.) oderu rem tristes tristemque Jocosi, Orestes, b) o neživu, a) tužan, * Tartara; * unda; * t. canum excubiae, mrska l cima; * otužan, opor, (o teku i xo : neveseo, žalo stan, tužan, bolan, tan, pust, tempora; dies, oblačan, : eventus; sors; * Hyades, jer nose & kišovito vrijeme; * Orion; *lignum; * bella, krvavi; * clades (grada Tvoj tum; * triste lupus stabulis, nešto tu gubno; * bidental, strašan, * tristia r laetis; * mitibus mutare quaero t, što 2) neprij azan, zlovoljan , tur strog, oštar, vultus tristior; natui plina Sabinorum; genus dicendi; t. e senex; judex; responsum; tristior f edicta; (Hor. sat. 1,5, 101. sl.) deos eurum agere aevum nec, si quid m natura, deos id tristes ex alto caeli tecto, o oštroj zbilji, koju rađa brig l ske stvari; * dea; * Dirae; * navita ron); * sorores = Parcae; * Erinys; * nefas, grozna; * irae, mrka; * que' * t. superstitio, praznovjerna sjeta; stum vultum verba decent, sjetne, * sermo; * versus, gorki, neprij azni. tristitia, ae, (jedn. Ter. Ad. 2,4, 3.) [tristis] 1) žalost, tuga laetitia repente omnes tristitia invasit. stanje, neugodnost, t. temporum verbi rei tristitiam mitigare. 3) rnrk . promišljena hladnoća, t. ac omnis illa superioris tristitia sermoi denost; * zla v olj a ljubavnice
1088
tripartito—tristitia