Топола

C. T., praefectus annonae, Tao.; Turranius, jedan pjesnik tragedija, Ov. * turriger, gera, gerum, adj. [turris-gero] s tornjevima, urbes; napose dea t., supst. -gera, ae, /. = Cybele, koju sto slikali sa zidnom krunom. tttrris, is, /. (acc. - im, mlađe-e m; adi.-i, mlađe -e) 1) toranj; tp. kula uopće, gradina, palača, dvor, Hannibal ad suam turrim pervenit (dvorac); -j- Maecenatiana; (Hor.) regum turres. 2) napose u ratu, pomican toranj od drveta, što su ga upotrebljavali kod pbdsjeddnja gradova, toranj za obranu gradskih zidina (bedema), tabora, mostova itd., kula, toranj; (Ov. ex Pont. 1,9, 51.) g olubinj ak. turritus, adj. [turris] 1) torvjat, s tornjem, -j- elephanti; * moenia; * puppes; * turrita kao pridjev božice Cybele; * Berecynthia mater, sr. turriger, 2) * visok poput tornja, scopuli. turtur, uris, m. grlica, Plaut. Verg. Ov. tus (gore thus), turis , n. [to Svog od 9-voi ] tamjan, accendere; (Verg.) mascula, muski tamjan ili kapavac, najbolja vrsta tamjana ; * tura ferre altaribus, in aras, ad deos, superis, flammis, * dare pro Caesare, * reddere lari, * cremare, * addere focis; * ture placare deos, lares; * fumo, ture adorare; * tria tura, iri zrnca tamjana, * duces tura naribus, iamjanov miris; * lacrimae turis. Tusci, orum, m. Tuscani, stanovnici Etrurije = Etrusci od Etruria. Odt. Tuscus, adj. etrurski, mare, Toskansko more; * alveus; -J- amnis = Tiberis ; * dux = Mezentius ; vicus T., ulica u Rimu, u kojoj su se zadržavali nevaljalci, osb. bludnice; supst. (Plin. ep.) Tusci, orum, m. (sc. agri) dobro (imanje) Plinija mlađega. 1. tusculum, i, n. (Plaut.) dem. od tus, ta mj ano e. 2. Tusculum, i, n. Tuskul, grad u Laoiju, s. Frascati, odt. 1) * -lus, adj. tuskulski. 2) -lanus, adj. tuskulski; napose supst. a) -laui, orum, m, Tuskuljani. b) -inim, i, n. (sc. rus ili praedium), Tuskulan, dobarce Ciceronovo i drugih kod T., stoga disputationes Tusculanae (tuskulanske), jer su ondje pisane-, odt. Tusculaugnsis, adj. tuskulanski, dies T. na T. proživljeni. tussio, 4. [tussis] kašlj a ti, Plaut. Har. tussis is, /. kašalj, Ter. Hor. * tutamen, inis, n. (rijetko) i (jednom Liv. 21, 61, 1.0.), tutamentum, i, n. [tutor] obrana. 1. tutS gl. tu. 2. tute, adv. [tutus] (rijetko) sigurno, invadis consistere tutius; (Pompej. u Cio. ep.) te hic tutissime fore puto.

tutela, ae,/. [tueor] 1) obrana, briga, zaštita, zakrilje, tutelam januae gerere (čuvati), šaljivo meo tergo, Plaut.; cujus (Apollinis) in tutela esse voluerunt Athenas; t. ac praesidium bellicae virtutis. Odt. a) -}- uzdržanje, branjenje, classis; tenuiorum, b) konkr.a)* zaštitnik, zagovornik, čuvar, branič, t. rerum mearum cum sis; t. templi, Italiae, Pelasgi; t. navis, kip (slika) boga zaštitnika broda. P) * štićenik, Deliae deae; annosi t. draconis. 2) napose skrbništvo, in alcjs tutelam venire; in suam t. pervenire, punoljetan postati; tutelam gerere; turpe judicium tutelae, radi zlo vođena skrbništva; (Hor.) ad sanos abeat t. propinquos; melon, imutak štićenikov, legitima. tnto,a<ir). sa sup. [tutus] sigurno , bez pogibli, vivere; esse; ab incursu; übi tutissimo essem. 1. tutor, oris, m. 1) zaštitnik, čuvar, religionum; (Hor.) finium (o SUvanu). 2) skrbnik, tutorem instituere; mulieres in tutorum potestate esse; u pril. eloquentiae quasi tutores. 2. tutor, [intenz. od tui preko tutus], dep. 1. i (pretkl.) tuto, 1. oštro na što paziti, po tome 1) štititi, čuvati, braniti, zakloniti, alqm; se vallo , se ab alcjs ira; urbem muris; genae tutantur (t. j. oči); * Plautus partes amantis ephebi, provodi ulogu Ud. 2) osigurati se protiv, odbijati, praesentem inopiam, jedn. Caes. b. o. 1, 52, 4. tutorius, adj. [tutor] štitnički, skrbnički, jedn. Just. 30, 3, 4. tutus, adj. s komp. i sup. [upr. partic. od tueor] 1) pas. 6 siguran, zaštićen, očuvan, zaklonjen, izvan pogibli, također: bez pogibli, siguran, t. ab hostibus; (Hor.) a latronibus, ab insidiis; ab omni periculo t., od, protiv itd.; f t. adversus ictus; -j- incendio = ab i.; res tutae; via fugae; portus; t. perfugium, f collis, f fuga; * t. iter et patens; f itineribus tutis se in Asiam recepit; (Just.) t. vita; sententia; (Sali. Cat. 41, 2.) consilia; (Sali.) tutum nil pati apud alqm, ne dati mira; (Ter.) id tutissimum est; mare t. praestiterunt; -[• cogitatio non utique melior, sed tutior; * t. nemus; * otia t.; * quidquid habes, depone t. auribus, kojima se može bez pogibli povjeriti; * est et fideli t. silentio merces; * t. bos rura perambulat; * non est tua t. voluntas; * in audaces non est audacia t.; * recalcitrat undique tutus, tako, da se ne može (nespretnim laskanjem) do njega doći, jer je sa svih st rana siguran; * ex quo est habitus male tutae mentis Orestes, držali ga čovjekom smušenim, ludim-, * medio tutissimus ibis; supst. tutnm, i, n. sigurno st, sigurno mjesto, intutum eduxi, Plaut., in tuto ut collocetur. Ter. ; in

1096

turriger—tutus