Топола

uncia, ae, f dvanaestina asa i uopće cjeline, koja se dijeli na dvanaest dijelova, a) kao utez, unca, 70 grama, h) kod baština, dvanaestina, Caesar ex uncia, sed Lepta ex triente. unciarius, adj. [uncia] dv an aes tino m, od jedne dvanaestim, fenus u., = I j l3 glavnice svake godine, t. j. 5 1 / 2 po sto na desetmjesečnu godinu, 10 postotaka na dvanaestmjesečnu godinu, ili 1 od sto na mjesec, a 12 od sto na godinu. uuciatim, adv. [uncia] na unce, prenes. novčić po novčić, jedn. Ter. Phorn. 1,1, 9. uncinatus, adj. [uncinus] kukast, jedn. Oic. Acad. 2, 38, 121. unctio, onis, /. [ungo] mazanje. unctito, 1. [frequent. od ungo] mazati, se, Plaut. unctiusculus, adj. dem. [unctus] nešto masniji, jedn. Plaut. Ps. 1,2, 85. unctor, oris, m. [ungo] mazao. unctorium, ii, n. [ungo] mazaonica u kupaPlin. ep. 2, 17, 11. unctura, ae, f. [ungo] mazanje mrtvaca, iz 12 tabula zakona, jedn. Oic. legg. 2, 24, 60. unctus, adj. s komp. [partio, od ungo] 1. pomazan; bmašten, mastan, a te nitidum solem unctumque repetemus, uživanje sunčane topline uz mazanje; * caput unctius; (Hor.) manus, luctamur Achivis doctius unctis, od A. uvježbanih na rvalištu ; (Ov.) palaestra, gdje se namazani vježbaju ; posl. gl. corium ; (p. * supst. unctum, n. masno, slasno, masna gozba, ponere (iznijeti pred koga); übi quid melius contingit et unctius, masniji zaloga,j. 2) o čovjeku : bogat, imućan, imašan, accedes siccus ad unctum, (Pior.); ita palaestritas defendebat, ut ab illis ipse unctior abiret, podmićen, jedn. Cio. Verr. 2, 22, 54.; po tome o govoru, unctior (puniji, obilniji, bujniji) quaedam splendidiorque consuetudo loquendi, jedn. Cio. Brut. 20, 78. 1. tlncns, i, m. [oyxog] kuka, (kojom je krvnik vukao na smrt odsuđena zločinca k scalae Gemoniae (gl. Gemoniae] ili ga u Tiber bacio, u. impactus est fugitivo illi; (Suet.) unco trahi, uncos et Gemonias cadaveri minari ; stoga (Prop.) posl. bene cum fixum mento decusseris u. = izmakao si sretno pogibli. 2. * iincus,, adj. [dyxvlo;] kukast, zavrnut, aratrum ; aera u., ulica, dens, dvozubi trnokop; unci dentes (draconis); morsus (u sidra ); manus, pandže u Harpija; manibus pedibus uncis; cauda. ilnđa, ae, f. val, talas, * u. tumidae; * u. supervenit, stiže, undam. 2) * uopće: voda, u. Sicula, Sicilsko more; Stygia, tristis = Styx;

u. fontis ; pura; puteales undae, rijeka, struja, qua plurimus undam fumus agit (diže). 3) * tp. mnoštvo, \ indae salutantum; o nemiru u komicijama i državnim poslovima: vrtlog, vir, homešanj e, in Ms u. et tempestatibus maluit Jactari; * mersor civilibus u.; * o nemiru, koji rađa zla kob života, adversis rerum immersabilis u. = rerum adversarum undis; *upril.o ratu, te rursus in belium resorbens u. fretis tulit aestuosis, unde, adv. relat. i inter. 1) odakle, otkuda, najprije o prostoru, inde venit, u. mallem; (Hor.) redeo illuc, u. abii; u upravnom i neupravnom pitanju, (Plaut.) u. gentium est? od koga li naroda, odj kuda za boga? (Verg.) u. domo? od koje kuće? i sa quo stegnuto u jednom pitanju, u. quo veni? odakle i kuda, Hor. oarm. 3, 27. 37.; (Hor.) u. mihi lapidem? u. sagittas so. petam ili sumam; u. milu tam fortem tamque fidelem? odatle. 2) unde za oznaku povoda, uzroka itd.; napose i odnoseći se na supstantiv ili pronomen rnj. relat. pron. s propozicijom (a, de, es), locus u. (= ex quo) venit; is, u. petitur, tuženik; qui unde efferrentur (čim da se sahrane) non reliquissent ; verbum, excidit, unde (radi koje) quisquam offendi posset; u. jus stat, na čijoj je strani pravo; također * = inde autem, a odanle, unde si Parcae prohibent iniquae;* = quare, i stoga, i odatle, syllaba longa brevi subjecta vocatur iambus, pes citus; unde etiam trimetris accrescere jussit nomen iambeis; = ut inde da odatle, da odanle s konj., Themistocli Artaxerxes Lampsacum urbem donarat, u. vinum sumeret. Nep.; tumulum capit, u. omnes longo ordine posset adversos legere, Verg.; unde unde = undecunque. undecies (-ciens), adv. [undecim] jedanaest puta. undecim, adj. num card. [unus - decem] jedanaest. undecimus, adj. num. ord. [undecim) jed ana est i. nnde-cumque (-cunque), adv. odakle mu drago, o t k u d g o d. undeni, ae, a, adj. num. distr. [undecim] po j edanaest, Hor. nn-de-nonagesimns, adj. num. ord. osamdeset'i deveti, jednom Suet. Oth. 11. uu-de-nonaginta, adj. num. card. osamdeset i devet, jednom Liv. 37, 30, 1. un-dS-octoginta, adj. num. card. sedamdeset i devet, jednom Hor. sat. 2, 3, 47. un-de-qnadraginta, adj. num. card. trideset i devet, jednom Cio. r. p. 2, 14. undequinquagesimus, adj. num. ord. [undequinquaginta) četrdeset deveti.

1102

uncia— undequinquagesimus