Топола

ttlolo, 1. [oAoWfto] 1) intranz. zavijati, urlikati, ululanti voce canere; * Nymphae u.; * Tisiphone; * o psima, vucima ; *tuž i t i, cviljeti, plangoribus aedes femineis, ululante, (radosnom) tumultu. 2) * tranz. tužeći zvati, zazivati, nocturnis triviis Hecate ululata per urbem. * nlra, ae, /. rogoz (ulva conferva Limi.) Umber, gl. Umbri 1). umbilicus, i, rn. [opipalo;] 1) pupak. 2) tp. a) sredina, Siciliae, Graeciae, b) glavica, na štapu, oho hogaje knjiga (volumen) bila omotanapo tome (Hor.) iambos ad u. adducere = vrši t i. c) vrsta morskoga puža. utnbo, onls, ni. [srodno s api[av\ pupak štita, Verg.; meton. štit, Verg. Liv. 1. umbra, ae, /. 1) sjena, arboris; * in ili * suh umora (u hladu): * majores cadunt de montibus umbrae = mrači se, mrak se hvata; * arma ingenti umbra (sr. Homer. ćoU/par.iog) dalekbsjeno = veliko; post. nobilis equus umbra quoque virgae regitur, ignavus ne calcari quidem concitari potest, Curt.; mrak, tmina, noć, aurora dimoverat umbram; terris inducere umbras; ad umbram lucis ab ortu, od jutra do mraka. Posl. timere umbram suam, umbras timere, bojati se, gdje ne treba; slično * ipse meas solus, quod nil est, aemulor u., o ljubomornu ljubavniku. Navlast. a) sjena u slikarstvu, quam multa vident pictores in umbris; u vezenju na tamnim mjestima, sjena, tenues parvi discriminis u., Ov. met. 6, 62. b) postojani pratilac, sjena, luxuriae, jedn. Gic. p. Mur. 6, 13., nezvan gost, (koji dolazi sa zvanim), Plaut. Hor. c) * sjena te stvari, drveće, grane; * svako sjenato mjesto, tonsoris, brijačnica; pastor umbras (osojna mjesta) cum grege languido rivumque fessus quaerit; Pompeja, trijem. Pomp. 2) sjena umrloga (pokojnika), duh (sr. a/.ud Homera); * forma tricorporis umbrae; * umbrarum dominus ili rex = Pluto; * verae (na koliko se Ijudma u snu prikazuje); * umbrae silentes, gl. sileo 1); * per umbram, * per umbras u Orku (= apud inferos) * ire sub ili per umbras = um rijeti, + umbris (duhovima, sablastima) exagitari; pl. o sjeni jednoga pokojnika, species et umbrae insontis interempti filii, Liv.; * matris agitari umbris; * paternae; po tome * za oznaku nep o stoj ana, pulvis et u. sumus. 3) tp. a) zaštita, zakrilje, obrana, aub umbra Romanae amicitiae, auxilii vestri latore; umbra vestri auxilii tegi posumus, b) samotan, miran život, studia in umbra (u sobi za učenje) educata Tao.; cedat u. (pravništvo)

soli, Cio. p. Mar. 14. 30.; pl. ugodne prilike, nos umbris, deliciis, otio, languore, desidia animum infecimus, Cio. Tuso. 5,27, 78. o) prilika, opsjena, utvara, izlika, sj e na, umbras falsae gloriae consectari; (veri juris) umbra et imaginibus utimur; u. et imago equitis Romani; -j- honoris (o konzulskim insignijama); * mendas pietatis u. ; (Liv.) sub umbra foederis aequi servitutem pati. 2. Umbra gl. Umbri 1). umbraculum, i ,n. [umbro] 1) zahlade, os oj e, sjenica, * lentae texunt umbracula vites; tn. u pl. škola, u opreci s javnim životom, doctrinam es umbraculis eruditorum in solem produxerat; u. Theophrasti. 2) * hl d dnik, suncobran. umbratleola, ae, m. [umbra-colo] m eko putnik, jedn. Plaut. Truo. 2,7, 49. umbraticus, adj. [umbra] osojan, homo u., osojnik, lijenstina, Plaut. literae, listovi iz sobe za učenje, pisani jedino za vježbu, Plin. ep. umbratilis, adj. [umbra] osojan, t. j. kucni, a) kućni, domaći; d oko lan, lagodan, vita. b) školski, oratio; domestica et u. exercitatio. tlmbri, orum, m. Umbrani, stanovnici zemlje Umbrije, u srednjoj Italiji. Odt. 1) * Umber, bra, brum, adj. umbrijski, umbarski; * supst. Umber sc. canis, umbarski pas; (Plaut.) Umbra kao supst. f. = Umbranka (od šale u savezu sa umbra. sjena). 2) Umbria, ae, f. Umbr ij a, zemlja. * umbrifer, fSra, ferum, adj, [umbra-fero] sjenast, hl ado vit, osojan. * umbro, 1. [umbra] zasjeniti, pokriti, tempora quercu. umbrosus, adj. s komp. i -f- sup. [umbra] sj enat, a) sjenat, osojan, ripa; locus umbrosior; * vallis; * lucus; * orae Heliconis; * cavernae, tamne, b) hladovit, * cacumina; salix; * arundo, ttmerus, i, m. (gore humerus) nadlaktica s ramen o m i s pleć e m, ple će, rame; u životinje, prednje koljeno, exserto umero, * ex umeris armi fiunt (kod pretvaranja); * alqm umeris suis subire, uzeti na hrkače; u pril., Sustinere tota comitia umeris suis; (jdor.) quid valeant umeri, quid ferre recusent. umesco, umidus, umor gl. humesco etc. umquSm gl. unquam, uua, adv. gl. unus 5). uu-aulmans, tis, adj. = unanimus, Plaut. unanimitas, litis,/, [unanimus] jednodušno st, sloga, Liv. un-anlmus, adj. jednodušan, složan, Plaut. Cat. Verg., dvojbeno u Liv. 7, 21, 5.

1101

ululo unanimus