Топола

ski obrađivati; * iter, pospješiti; * propositum, ostati kod nakane; s inf., * urges summovere litora, trudiš se da itd.; (Tao.) abrumpi dissimulationem etiam Silius urgebat; * urge! ded potisni ! hajd na posao! dede! brzo ! urina, a e,/, [oinov] mokraća. urinator, oris, rn. [urinor] ronac. Urios, ii, m. ( Ovgiog ] Vrije, davalac pogodna vjetra, o Jupiteru, jednom Cic. Verr. 1, 75, 128. urna, ae, f. 1) posuda za vodu, vrč, krčag, Plauf. Hor. Prop. Ov.; * kao mjera za tekućine, 24 litra od prilike, polovina amfore, pol vedra, urna, aquae non ditior urnS, (za pol vedra) qui locus etc. 2) lonac, urna, a) u koju se meću glasovnice ili ždrijebi. Polome * urna, žara, omnium versatur urna sors exitura; omne capax movet u. nomen, b) = žara, za pepeo pokojnih, Ov. c) lonac za novce, argenti, Hor. uro, ussi, ustum, 3. sažizati, paliti, spaliti, calore uri; venatores in montibus uri se patiuntur; hominem mortuum, agros; * Ilium; * naves; * vestras spes (brodove); * ramos; * filicem; * ignes u. domos; * stipulam, pueros flammis; * dona subjectis flammis; * Vulcanus ardens u. officinas, žari tako, da se čini, da gore; f Indos; f u. atque vastare Asiam; -J- urbes hostium, napose a) gorivo za vatru ili za rasvjetu paliti, picem et ceras et cetera alimenta flammae; -f- in usum nocturni luminis uri. b) * t. t., slikati ognjem, užeći boju, tabulam coloribus; puppis picta ustis coloribus. 2) paliti = isušiti, s pržiti, sušiti, sprljiti, boljeti kao živa vatra, * terras; * solum; * sitis herbas, guttur, * fauces; * febribus uror; -[-ora viscerum uruntur; i jakim trvenjem raniti, ožuliti, aculeus sagittae aut glandis introrsus tenui vulnere, Liv.; * calceus, žulji; * te mea gravis sarcina chartae; * lorica lacertos; * loris uri, b'iČovan biti; i o zim i, mrazu opaliti, oštetiti, ozlijediti, * ustus ab assiduo frigore Pontus; -j- Scythae continuis frigoribus uruntur. 3) tp. a) o strasti, quod urit invidiam, što peče zavist, Liv.; * žeći = raspaliti, uspiriti, trošiti koga, Daphnis me malus, Glycerae nitor, grata protervitas; ira, amor alqm urit; * uri, gorjeli ljubavlju, mučiti se ijubomorstvom, zavišću; * qui (amor) me praeter omnes expetit mollibus in pueris aut in puellis urere; * meum jecur u. bilis, o srdžbi, b) uznemiri dosađivati, mučiti, uro hominem, Ter.; pestilentia urbem urente simul atque agros, Liv.; * urit (poiireduje) enim fulgore suo, qui praegravat artes infra se positas (gdje je artes i. s. p. ujedno objekat naprema urit).

ursa, a e,/. [ursus] 1) meclvj edioa, Ov.; * medvjed uopće. 2) meton. kao zviježđe sjevernoga neba, * veliki i mali medvjed; fu. caelestis; sr. Arctos. ursus, i, m, medvjed; poscunt ursum, traže hajku na medvjeda u dirku (circus), Hor. urtica, ae,/. [uro] kopriva; o čednoj hrani, herbis vivis et u., Hor.; prenes., koralj zvan morska kopriva, u. marina, Plaut. urus, i, m. [celtska riječ] tur (bos urus). Uscana, ae,/. Tiskana, grad u grčkoj Iliriji; supst. -nenses, ium, m. Uskanci. Uscudama, au, f. Usku dam a, grad u Traoiji, kasnije Hadrianopolis zvan s. Dren bpolje, JEutr. Usipetes, tum, ili (Tao.) -pii, orum, Uzipe6ani, germansko pleme uz rijeku Lippu i Rajnu. usitate, adv. s (kasn.) komp. [usitatus] na običan način, obično. nsTtatus, adj. s komp. i sup. običan, navadan, honos ; vocabula; verbis usitatissimis; (Hor.) potio; * o pjesniku, koji drži, da je u labuda pretvoren, non usitata pennft ferri, na neobičnim krilima itd.; usitatum est, obično, običaj je; (Just.) homo, qui non hio u. saepe est, koji nije ovdje često puta bio. uspiam, adv. nekako, u nekom poslu, Plaut. usquam, adv. 1) igdje, negdje, (uz negaciju) nigdje, u. gentium, -J- terrarum, na svijetu, na zemlji; * implorate, quod u. est; osb. u negativnim, upitnim i hipotetičnim (pogodbenim) rečenicama, nullus ei u. (nigdje) est locus. Odt. u ikakvu poslu, ikojom zgodom, u idem, (uz negaciju) u nikakvu poslu itd.; haud scio an usquam gl. quisquam. 2) ik amo, kamogod, (uz negaciju) nikamo, nikuda. usque, adv. upr. neprestano , sveudilj, 1) o prostoru: sve od, sve do, 6a do, s prijedlogom, s pristavima; kod imena gradova, sam aoo. usque a mari supero; u ex ultima Syria; u. ad Numantiam; * ad usque moenia; u. quaque, svagdje, na sve strane ; * usque quii, sve donlegdje; f Libyae terminos usque; -j- u. extremos orientis terminos. 2) o vremenu: sveudilj, jednako, neprestano, s prijedlogom, s prislovom, apsl., opinio usque ča ab heroicis temporibus ducta; također usque a (Ter), sve od, u. ad extremum vitae diem; inde usque repetens; usque eo, sve donle; u. eo, dum, quoad, ne, (rjeđe) u. adeo (sve dotle), quoad, dum; (Ter.) usque dum usque, (dotle) dok dotle; *■}• usque quaque, u svako doba; (Ter.) * juvat u. morari, sveudilj; * poenas dedit u. superque. 3) o drugim prilikama, mansit usque ad eum finem, etc.; (Ter.) te in pistrinum dabo u. ad necem

1106

urina—usque