Топола

i acc. : et erant deprehensi genere pugnae, in quod minime apti sunt. Liv.; cesto s dat.: nihil est tam naturae aptum; aptum esse consentaneumque tempori et personae; haec genera dicendi aptiora sunt adolescentibus; * s inf.; s relativnom rečenicom nulla videbatur aptior persona, quae de illa aetate loqueretur; apsolutno: prikladan, sposoban, zgodan, vrli, itd. : quid aptum sit. hoc est, quid maxime deceat in oratione, videamus; aptissima omnino sunt arma senectutis artes; purgare se tempore apto, Liv.; avitus apto cum lare fundus primjeran imutak, Hor. Xpuani, orum, m. Apua ni, ligurski narodid na južnim Apeninima translatum deinde ad Apuanos Ligures bellum, Liv. apud, j/raep. s aco. 1) o čeljadi: kod, pri, do ; kraj, u (s gen.), esse, sedere apud aliquem; napose a) apud me, te, se, nos, vos etc. esse bili u mene, u tebe itd. t.j. = u mojoj, u tvojoj kući itd.; u prilici non esse apud se, ne biti pri sebi, 'ne znati za sebe, Goni. b) apud exercitum esse, biti kod vojske t. j. u pratnji vojskovođe, (dok in exercitu esse znači služiti kao vojnik), c) pred (kad je govor o raspravama te je u ljudi odlučna vlast sudačka) dicere apud judices, verba facere apud senatum (■ sravni coram); nadalje queri apud aliquem; f sacrificare apud deos pred očima bogova, d) o više ljudi, među kojima se što događa: kod, apud nostros justitia culta est; apud Helvetios longe nobilissimus et ditissimus fuit Orgetorix; sic olim apud Athenienses fuisse reperimus, Nep. e) u drugim prilikama, u moralnom smislu: kod, existimo juris civilis magnum usum apud Scaevolam et apud multos fuisse; haec apud majores nostros factitata; jactata res apud populum est; gratiam consequi apud aliquem; gratia mihi est apud aliquem; apud aliquem multum posse, valere; nocuisse id sibi apud senem principem, Tao. f) o piscu ; w u njegovim djelima apud Xenophontem Cyrus haec dicit. 2) rjeđe o mjestu: kod, blizu kod itd. paulisper apud oppidum morati; u nekim je frazama apud malo ne = in s abi. apud forum, apud villam, -f apud circum, Capitolium. Ovako osobito u Tacita apud uz imena gradova i otoka = u, na, apud urbem Nolam, Antium, Rhodum, apud cunctas Asiae insulas; ovako i apud Germanias, apud Judaeam. Apulejus, i, m. Apulej,ime rimskomu plemenu; najpoznatiji je L. A. Saturninus, demagog za Marija, koga je senat dao smaknuti. Odatle Apulejanus i Apulejus, ndj. apulejski ili Apulej e v. Apulia, ae, / Apuli j a, pokrajina u donjoj Ita-

liji. Odatle * ipullcus i Apulus, adj. apulski i supst. Apuli, oram, ml Apulj ci. aqua, ae, f. 1) voda; aqua pluvia kišnica, marina * pluvialis ili * caelestis ; u užem smislu: more, ad aquam uz more: * aqua na moru (oppos. terra na kopnu); * alia aqua; jezero Albanae aquae deductio; rijeka, in aquam caeci ruebant; secunda aqua niz rodu : aquae magnae velike vode, povodanj ;* prona; kiša, dažd, * aquarum agmen; aqua levata vento, Liv.; cornix augur aquae, Hor.; plur. aquae vode, kupke, aquae calidae toplice. 2) voda u vodenoj uri, certis ex aqua mensuris breviores esse noctes videbamus. Odatle aquam dare dati vremena, da govori. 3) aqua intercus potkozna voda, t. j. vodena bolest, si quis medicamentum cuipiam dederit ad aquam intercutem. 4) * voda očiju = suze. Pamti poslovične izraze a) aspergere alicui aquam ohrabriti, iz novi ee oživiti, b) aquam praebere = gro. {JJwp nuni/nv pozvati na objed, častiti koga, Hor. c) aqua et ignis, najpotrebitije za život, non aqua, non igne, ut ajunt, locis pluribus utimur, quam amicitia. Odatle aqua et igni interdicere alicui ne dati komu porabu vode i ognja - prognati iz zemlje, quae (leges) jubent ei, qui de vi damnatus sit, aquae et igni interdici; a u Tao. aqua et igni aliquem arcere, d) aquam et terram petere (običaj perzijanski) zahtijevati, da se neprijatelj podloži, Liv. Ourt. e) sed aqua haeret, ut ajunt. voda je stala, kako vele, t. j. tu ti zapinje: dicit ille quidem multa multis locis, sed aqua haeret, ut ajunt; in hac causa aqua milii haeret. Pazi starinski sing. gen. aquai, Verg. aquaeductus, us, m. {ili bolje aquae ductus) 1) vodovod. 2) pravo vodu kamo navoditi. aqualis, is, m. ili f. [naime urceus ili hama] k n b n o, vedro; u m i v a o n i e a. aquarius, adj. [aqua] 1) vode ni, provincia = Ostiensis, nadzornistvo nad vodovodima, koje imađaše levestor n Ostiji. 2) supst. aquarius, ii, m. a) vodovodnih, b) * f zviježđe među jarcem i ribama, vodenjak, grč. vSgo/oog. aquaticus, adj. [aqua] 1) vodeni, lotos. 2) voden, vodnjikast, vlažan, auster, aquatilis, adj. [aqua] vodeni, bestia, aquatio, onis, /. [aquor] vodbpdj, aquationis causa prodire da donesu vode; hic aquatio est ovamo se ide na vodu; qui amnis aquationem Istris praebebat, Liv. aquator, oris, m. [aquor] vo donos a, samo n plur. aquila, ae, /. 1) ora o. 2) orao, kao bojni znak rimske legije {sravni sigurnu). 3) zabatno polje na hramovima, Tao. Aquilaria, gledaj Anquilaria.

100

Apuani—Aquilaria