Топола

vMlmonium, ii, n. [l. vas] 1) zaj amčena sigurnost, da 6e tko ili sam ili njegov ovlašteni zamjenik na određeni dan na sud, doći, j dmčenj e, jamstvo, disceditur sine v.; res in vadimonium esse coepit, ide na itd.; missum facere v. (odriješiti koga od itd.), concipere (napisati jamstvenicu) ; imponere alcui v.; v. fit, prinuditi koga, da na sud dođe. 2) dolazak na sud u povodu jamčenja itd., promittere v. ; sistere v., doći na sud ; quo die v. factum esse diceres; eo vadimonia fieri, ondje bi trebalo parnice voditi. 3) rok sudu, odrediti, constituere ; differre v. ; venire ad v., obire v.; deserere v., (blaže) non venire ad v. vado, vasi, 3. ići, po ći, ad Pompejum postridie mane vadebam; Lentulas Spinther hodie apud me; cras mane vadit; također: ići, koračati, stupati, veselo i brzim korakom, ad alqm; in, ad hostem; in proelium; super corpora ; per medios hostes ; in primum aditum pontis; (Oie. Tuse. 1, 40, 97.) vadit in eundem carcerem atque in eundem paucis post annis scyphum Socrates (zeugmatično, budući da treba k in eundern sc. nadomjestiti glagol iz vadit recimo incidit); * per tela, per hostes vadimus haud dubiam in mortem; kao izraz, kojim se tko otpušta, Hor. ep. 1, 13, 19. vade (ota’.e, idi) , vale; vade, age, Verg. Aen. 3, 462. 4, 223.; * per iter praeceps gloria. vador, dep. 1. [l. vas] u jamčiti se komu, da do de na sud, pozvati na sud, hominem in praesentia non v. ; tot vadibus accusator vadatus est reum; (Hor.) respondere vadato. vadosus, adj. [vadum] pun pličina, vrlo plitak, mare; fretum. vadum, i, n. 1) pličina, gaz, u moru ili u rijeci, br od, prij elaz, fluminis ; vadum in flumine efficere ; exercitum vado traducere; Rhodanus nonnullis locis vado transitor, može se ] regaziti; ventus nudaverat vada; tp.(Com.) res est in vado, na suhu, izvan pogibli; * cera (t. j. epistola) tentet v. 2) voda uopće, more, rijeka. 3) (Phaedr.) dno zdenca, bunara, (Hor,) vode, ima. vae, [oval] interj. aoh! jaoh, vaj (siga), teško. 1 kuku! s dat., v. mihi; v. misero mihi; v. illi qui etc.! (Liv.) v. victis esse; (Cat.) v. te! nesretniče! vaeneo, vacuum gl. veneo, venum. vdfor, fra, frum, adj. sa sup. lukav, podmukao, prev ij an, hitar, in disputatione ; somniorum vaferrimus interpres; * utere non vafri simplicitate viri; napose (Hor.) o pravu i o pravnicima, Alfenus; jus, domišljato ; * s gen., juris.

vafre, adv. [vafer] podmuklo, 'ispodmukla lukavo, domišljato. Vaga, (gore Vacca), ae, f. Vaga, a) grad u Numidiji. Odt. supst. Vagenses, ium, m. Važani. b) -j- grad u sjevernoj Africi, jugozapadno od grada Utike. vage, adv. [vagus] (rijetko) lutajući, daleko i široko, amo tamo, v. effasi per agros, Liv. 20, 39, 22. vagina, ae, f. 1) korice od mača, nožnica. 2) mahuna, tobolac. vagio, 4. oviljeti, derati se, drečati. vagitus, us, m. [vagio ] cviljenje, vriskanje, * dare vagitum; * ingens v. ; * medan je (meket) koza. vagor, dep. 1. (pretkl. i vflgo) [vagus] lutati, klatiti se, s kit at i se, potucati se, in agris passim bestiarum more; tota Asi&; per mediam Italiam; cum lembis circa Lesbum, križari; praeter oram; * inter canes et circum tecta; fluminibus, oko rijeka. Odt. tp. vagabitur nomen tuum, razglasit de se; * ea fama v., širi se; (Tao.) vagante fama submersas (sc. eas esse); f per omnes ordines crudelitas v.; animus v. errore; ne vagari et errare cogatur oratio; zalutali, a ne naći opet pravoga puta; verba; vagabimur (u govoru) nostro instituto; latius; (Liv.) ut in vacuo vagaretur (široko polje imala bi) cupiditas privatorum; također (Hor.) u pisanju, ne vezati se ni na kakvo pravilo, idcircone vager scribam que licenter. viigus, adj. 1) lutajući, s kit nj ući se, nepostojan, raštrkan, rasijan (gl. vagor), Gaetuli; v. per agros palantur; stellae; quae errantes et quasi v. nominantur; sol; * Luna; * venti; * angusto vagos pisces (koje bi, nevikle na tjesnoću, morale više prostora imati za plivanje) urgere catino ; * arena, lagan; * crines, raspuštena-, * domus, nestalna kuća skitničkih (cergaških) Scita ; * Tiberis, izlijevajući se preko obale; * v. flamma. 2) tp. a) nestalan, nepostojan, neizvjestan, sententia; fortuna; * puella, u ljubavi; -j- incertum diu et quasi v. imperium; * vagus animus, duh, koji se vara. b) nepravilan, nevezan, razuzdan, in oratione solutum quiddam sit nec v. tamen; u dobru sm., vagum illud (vrsta govora, koja zalazi na razne strane s lakoćom) orationis et fusum et multiplex genus, jedn. Cic. Brut. 31, 119.; * v. concubitus, divlji brak (opp. zakonit brak); * vaga prosiliet frenis natura remotis, pusto (silno) će provaliti (proleptićno). e) općenit, neizvjestan, neddređen, pars quaestionum; -j-causae admodum v.

1114

vadimonium vagus