Топола

vah (ili vaha), vnterj. usklik kad se čudimo, kad se ljutimo, i kad se veselimo, ah! nut! gledaj! koga bijesa! Tahalis gl. Vacalus. vfilde, adv. [sinkop. od valide] j ako, žestoko, vrlo, veoma, alcui arridere, alqm nimis v. laudare; (Hor.) novit me valdius ipso, fabula valdius oblectat populum; v. magnus, v. lenis; v. bene; valde vehementer, v. graviter; v.multum. valedico gl. valeo 1) a). valens, [ntis, adj. s komp. i sup. [partio, od valeo] 1) j ah, krepak, robusti et v. satellites ; valentissimi homines; * membris et mole; * trunci; * tunicae, jake, debele; pn'egn., tjelesno zdrav, čil, te valentem fore; sensus sani et v. 2) tp. krepak, snažan, jak, moćan, sila n, tam valenti resistere; viribus cum valentiore pugnare; fraus valentior quam consilium meum; -j- vehementior et plenior et valentior Cicero; * causa. valenter, adv. s komp. i sup. [valens] j ako’ krepko, snažno, silno, * valentius spirare. Y alentia, a e,/. V alencij a, grad u Hispaniji Tarakonskoj. v&lentnlns, adj. (PLaut.) dem. od valens, j ak. valeo, ui, itum, 2. 1) krepak, jak, snažan biti, (Plaut.) puer ille ut magnus est et multum v.; velocitate ad cursum, vir'bus ad luctandum; j dextrae ad caedem; s inf., * quid valeant (so. ferre) umeri; -j- aegre v. evadere; pregn., tjelesno zdrav biti, optime, bene, (Hor.) recte; melius; corpore, pedibus; * cursu pedum, brz nogama biti; (Plaut.) a corpore; (Ter.) ut vales? kako si? (Hor.) ut valet? na početku pisma, si vales, bene est, ego ili ego quidem v., pokradeno S. V. B. E. E. ili E. Q. V.; o neživu, * non a stirpe valent, slaba su debla; napose a) na rastanku vale (* val§ pred samoglasnikom), valeas, cura ut valeas_ (ostaj) s bogom! zdravo! zdravstvuj! (Hor.) vive, vale, vive valeque (sr. vado) ; valere alqm jubere ; f alcui dicere (krivo se piče često valedico, kao jedna riječ), ~.s bogorn“ reći komu, oprostiti se s kim, * supremum „vale" dicere, * triste, * saepe „vale" dicere. b) kao izraz, kojim se tko odbija, prezire, odriče tko čega, valeas, valeant, valeant ista, kao naše ~s bogom, otale‘\ 2) tp. krepak vrijedan, moćan, znamenit, važan biti vrij editi, valjati, moći, * dira Medeae venena minus v. ; multum, plus, plurimum alqa re, moći, opibus, annis, potentia ingenio; multum equitatu, jak biti konjaništvom ; minus, tantum, nihil; * contra lucrum nil v. candidum pauperis ingenium; * nil dona neque aurum nec magnas valuisse preces, opraviti,

moći; quidquid valebo, valebo tibi; sine veritate nomen amicitiae v. non potest, nema vrijednosti; alqd genere valet, non magnitudine, ima samo kvalitativnu, a ne kvantitativnu vrijednost; * non levius v., ne manje, isto toliko vrijedi; ratio, consilium alcjs v., prima se, prihvaća se; ut valeret (lex) effecit; pudor; verum v., drži se, pribavlja sebi važnost; v. multum apud alqm auctoritate, ugledom može vrlo mnogo u koga, naprotiv toga; plus apud me antiquorum auctoritas v., više cijenim itd.; utrum apud eos pudor atque officium an timor valeret, da U više može itd. Napose v. ad alqd, vrij edan, kadar sam što učiniti, sposoban sam za što; hoc praeceptum v. ad tollendam amicitiam; multum v. ad alqd, mnogo doprinijeti, doprinositi, pomoći, valet multum ad vincendum probari mores eorum qui etc.; (Hor.) quo valeat nummus, čemu su novci; s inf., *v. ima summis mutare deus, može itd.; valet alqd in alqo, vrijedi za lice, valja za, illud Cassianum in his personis v.; v. alqd in alqm, valja za koga ili protiv koga; smjerati na .., definitio in omnes v.; v. in se, in ipsum; hoc eo valebat, ut; responsum quo valeret; (Liv.) haec quoque vox valuit, cur, bijaše uzrok, zašto. Navlast. a) o vrednoti novaca; vrij editi, valjati, pro argenteis decem aureus'unus, Liv. b) o značenju riječi: značiti, hoc verbum quid valeat; verbum, quod idem valeat synonymum; frugalitas, quod angustius apud Graecos valet, ima uže značenje; becco valet gallinacei rostrum. Valerius, Valerij e, ime plemenu rimskomu; 1) Publius V. Poplicola, pomoćnik kod izgona kraljevske obitelji. 2) Lucius V. Poplicola, konzul g. 449. pr. Is. s M. Horacijem, začetnik znamenitih zakona leges Valeriae Horatiae. 3) Lucius V. Flaccus, konzul s dnom po smrti Marijevoj, protivnik Sulin, übijen od svojega legata Fimbrije [sr. Flavius 2)]. 4) Lucius V. Flaccus, sin pređašnjega [br. 3)], pretor za Cioeronova konzulata, kasnije ga optužiše s globeža, a Ciceron ga branio. 5) Marius V. Messala Corvinus, prijatelj Tibulov. 6) Quintus V. Antias, analista oko g. 140. pr. Is. 7) Q. V. Soranus, iz grada Šora kraj Arpina, na glasu s gramatičkih i antikvarskih studija. 8) Gajus V. Flaccus, pjesnik Vespazijanova doba. Odatle -rius, -rianus, adj. Valerijev; Valeriani, supst. vojnici vojnoga tribuna L. V. Poplicola, vftlesco, - 3. [inchoat, od valeo] (Tac.) u pril., jačati, rasti, scelera impetu ; superstitiones. valetudinarium, ii, n. (zdravište) bolnica. 1115

vah—valetudinarium