Топола

eam; (Ter.) ventum est (sc. in jus); vincimur; vicit (navlada) in senatu pars illa, quae etc.; haec sententia; victi paucis sententiis, nadglasavani, Liv.; victus somno, Liv.; * victa labore viae; * annus proventa horrea, prenapunjena; *non viribus ullis ramum; * cornua quod vincatque (nadjačava) tubas; * populares strepitus (o jambu) ; * noctem flammis (o zubljama), rasvijetliti; * varia fastidia cena etc.; * (naves) neu turbine venti vincantur; * multa saecula durando (o drvetu), pretrajati; * fata vici vivendo, nadživjeti, duže živjeti, nego što je trebalo; * aera summum arboris jactu, preletjeti visoke vrhe drveta; animum; naturam studio; gloria invidiam,pravum consilium; divitias; injuriam, predočiti; lex victa (izvan kreposti) et abrogata, Liv.; -j- difficultates; -j- victo silentio, prekinuvsi; f iram; f superbiam; -j- invidiam; -{• memoriam caritatis, zaboraviti ; (Liv.) spem (svu nadu oduzeti) regendi (slonovima upravljati). 2) tp. a) skloniti koga na popustanje, umekšati, üblažiti, skloniti, umilostiviti, peccavi, fateor, vincor, priznajem se pobijeđenim, Ter. ; vinci a voluptate ; victus patris precibus; * victi ira; * victus animi, u srcu; -j- filia neque victa in lacrimas neque supplex; * vinci nescia pectora; * vinci vocibus, * prece, * furore; * f s ut; * et est qui vinci possit, b) nadvisiti, nadilaziti, nadioi, stellarum globi terrae magnitudinem facile vincebant; exspectationem, opinionem omnium; beluas morum immanitate; •{- alqm mollitia, formft, odio; * alqm carminibus; * scribere quod Cassi opuscula vincat; * qualia (praecepta) Pythagoram etc. = Pythagorae praecepta; -j- divitiae vicere praeterita, sio je ikad bilo; vincit longe prius (mnogo j e bolje) s inf. Hor. sat. 2,5, 74. sl. o) očevidno dokazati s acc. c. inf.; (Mat. u Oie. ep.) dicendo s acc. o. inf.; verbis ea v. magnum quam sit, etc., Verg. georg. 3, 289,; * s ut, nec vincet hoc, tantundem ut peccet etc.; apsl., si doceo non ab Habito, vinco ab Oppianico, Cio. p. Clu. 23, 64.; (konver.) vincimus (Ov.), vicimus (Cio.), dob i sm o, p o s tig o s m o svrhu, vicisti, pravo imaš, viceris, neka ti bude, pravo; vincite si ita vultis (Caes. b. G. 5, 30, 1.), neka vam bude, (Ov.) male vincetis, sed vincite fratres; (Suet. Caes. 1.) vincerent, trebalo bi, da imaju pravo. vinculum i vinclum, i, n. [vincio] 1) konopac, uzica, epistolae; corpora constricta vinculis; lateri vinculum lapides sunt (kod gradnje), (Curt.); * levare vincla; * aptare vincula collo; * vinclorum immensa volumina o cestu; * capilli, vrvoe, vezice; * vincula pars adimunt canibus, uzica ; * obuva Čama svezani san-

dali, Tyrrhena; * i vunene vrvoe imačara spletene u uzao ljubavi, čarobni vezovi, {xaxa.Siap.oi, xaxad(atig). Navlastito pl. često, okovi, gvožđe, esse in vinclis et catenis; alqm in vincula conjicere metnuti ducere, abripere; ex vinculis (okovan) causam dicere; a carcere atque a vinculis; -}- vincula indere; f alqm cohibere in vinculis. 2) tp. a) veze, okovi, kojima se smeta, priječi, steže, vincula fugae; evolare ex corporum vinclis tanquam e carcere; rus ex urbe tanquam e vinclis evolare; animus in morte evolat tanquam e custodia vinclisque corporis; * vincula solvere cado; * haud vinclo nec legibus (bez sile i zakona) aequus, b) što veže, spaja, wtvr đuj e: veze, vincula conjunctionis,fidei; vincula concordiae; accedit maximum v., veza, razlog (prijateljstvu); * vinclum jugale (bračni): * sanguinis vincula rupit amor; * pennarum vincula ceras; * vincula ili vincla, srdačni zagrljaji. Vindelici, orum, m. Vin deličan i, celtsko pleme u teškom polju, s glavnim gradom Augusta Vindelicorum, s. Augsburg, Tao. Nor.; sr. Raeti. vindemia, ae, f. [vinum-demo] f berb a, trga đb a, branje, meton., grožđe, vino, * spumat plenis v. labris; * mitis in apricis coquitur v. saxis; * non eadem arboribus pendet v. nostris. vindemiator, oris, m. (od četiri sloga videmjator uNor. sat . 1,7,29.) vinogradar ; * jedna zvijezda u zviježđu djevice. vindemiola, ae, /. [dem. od vindemia] berbicn, slabi doliooi, jednom Oic. Alt. 1, 10. vindex, icis, m. i f. [vindico] svoje pravo tražeći, polome a) tko uopće što štiti; jamac, zaštitnik, izbavitelj, habet populus tabellam quasi vindicem libertatis; aeris alieni, zaštitnik vjerovnika ; majestatis imperii; injuriae, od nepravde; periculi, u ili iz pogibli; * v. terrae (Hercules); v. vox; * vires; * nodus vindice dignus, vrijedan, da gabog razmrsi, h) osv etnik, harač, osvetnica, conjurationis; custos ac v. cupiditatum; Furiae v. facinorum ac scelerum; vindice flamma; * v. magnae linguae; * fraudis. vindicatio, onis,/. [vindico] Ijf pravo prisvajanja. 2) zaštićivanj e sebe samoga ili drugih od sile. vindiciae, arum, f. (samo pretklas. u sing,) [vindico] sudbeno svojenje stranaka pred pretorom, budi zato, da tko stvar za se traži ili da je postavi u slobodno stanje, sudbeno zahtijevanje, cedere vindiciis; dare, decernere vindicias secundum libertatem, svojom riječi odrediti, da bude tko slobodan, dok sud

1144

vinouhma—vindiciae