Топола

virgo, inis, /. [vir, vireo] 1) djevica , djevojka, Sabinae "honesto ortae loco virgines; * Phoebea, lovorika (u koju se pretvorila Dafna, koju je Apolon ljubio); * Saturnia = Vesta; * dea = Diana; f v. filia, neuddta kći; * virgo, o AStreji; virginis aequor = Hellespontus; v. Vestalis eic.gl. Vesta a). 2)* mlada žena , udata ili neudaia, v. adultera; virginum matres juvenumque. 3)* zviježđe, djevica. virgula, ae, f. [dem. od virga] grančica, prutić, oleagina; * virgula stantem circumscripsit; v. divina, čarobnička šiba. virgultum, i, n. grm, grmlje, * sađenioa. virguncula, ae, /. [dem od virgo] djevo cica, djevica, Curt. Viriathus (Viriat.), i. m. Virijat, vođa Luzitanaoa. Odt. Viriathinus (Viriat.), adj. Virijatov, protiv Virijata, jedn. Suet. Oalb. 3. viridarium, ii, n. [viridis] zabavni vrt, vrt za zabavu. viridis, adj. [vireo] 1) zelen, zelenkast, ripa, ligna; campi; avis, o papizi; * Venafrum, Jer bogat maslinom, * Aegyptus, bogat biljem; * aquae; * comae Nereidum; * pallor, žućkasta; * virides dii, morski bogovi; * Cragus (radi jasnije zelene boje); * lapillus, smaragd; * colubrae; * lacertae; * -[- supst. viridia, n. zelen. 2) tp. mlađan, krepak, * aevum; * juventa ; * senectus ; (Eutr.) viridiores, um, m. zreliji, krepčiji muževi. viriditas, atis, f. [viridis] 1) zelen (f.) pratorum; herbescens. 2) tp. snažnost , oilost, mlađano st; senectus aufert viriditatem; ut vigeat et habeat quandam v. (malum illud opinatum), virido, 1. [viridis] zelenjeti se, * viridans laurus, * torus, * ripa. VlrldfimSrns, i, m. Viridomar, vojvoda Eduanaca za Cezara, i voda Insubra. virilis, adj. [vir] muški, 1) po rodu: muški, stirps; sexus, Liv. ; * proles, i muški polćmak, sin, Nep.; * vultus; * cultus; * arma. 2)po dobi: muževan, muški, * aetas; * partes, muške zadaće, uloge; * officium; toga (u 16—28. godine); * vestis; sr. toga. 3) lični, muški, pars v., dio, što ga pojedino lice ima ili imati mora; pro v. parte (u Liv. nekoliko puta pro parte virili), koliko pojedinac učiniti može ili mora; qui pro v. parte (po svojim silama) defendunt; est aliqua mea pars v., quod ejus civitatis sum, što pripadam onoj državi, imam dužan dio ; (Tac.) pro virili portione. 4) kako se mužu pristoji: muški; muževan, hrabar, srčan, calcei; dolor; oratio; animus; ingenium; parum virile videatur; -j- scelera, za koje se hoće junačkoga srca; * vultus; * ejulatio non v. = božji. f virilitas, atis,/. [virilis] muževna dob. 2) muževno st.

viriliter, adv. [virilis] muževno, pd sto j ano, u str aj no, v. aegrotare = za bolesti ne izgubiti ustrpljenja i ne klonuti duhom; (Hor.) v. facere. Ylripotens, tis, adj. [vires-potens] Silni, pridjev Jupiterov, jedn. Plaut. Pers. 2, 3, 1. viri tim, adv. [vir] 1) svaki poj edince, svakoga pojedince, svakomu pojedince: pojedince, agros v. dividere civibus; quos v. legerat; pecus v. distribuere; -j- trecenos nummos v, (na pojedinca) dedit. 2) čovjek na čovjeka, pojedince, osebice, -j- dimicare; * quod legeret tereretque v. publicus usus; v. (svakoga napose) commonefacere beneficii sui, Sali. Yiromandui i Yeromandi, orum, ni. Viromanduanoi, narod u Galiji belgijskoj. * virosus, adj. [virus] zaudarajući. virtus, utis, /. [vir] 1) upr. muževno st t. j. hrabrost, junaštvo; srčanost, postojanost, odvažnost, militaris, bellandi, rei militaris, belli; virtute omnibus praestare; virtute et animo resistere; često spojeno vis virtusque etc. [sr. vis I) a)]; dicendum est de Cn. Pompeji singulari eximiaque v., o svim vrlinama, koje učiniše P. savršenim vojvodom; virtute Cn. Pompeji (Caes. b. G. 7,6, 1,); senatus v. constantiamque collaudat; animi v,; pl: junačka djela, (Ariovistus de suis v. multa praedicavit, (Verg. Aen. 1, 565. sl. quis Trojae nesciat urbem, virtutesque virosque etc. ? 2) snaga, vrlina, zaslužno st, vrijeđano st, animi, memoriae; corporis; arboris; equi navium; (Just.) ferri; oratoriae virtutes; * v. diserti Messalae; * est in juvencis, est in equis patrum v.; ordinis; * virtute carentia, mlitavo. 3) muška savršenost, kr ep o st, (u vrlini i zaslužnim djelima, napose [u rimskom smislu riječi, u domoljublju) vis illa divina virtusque; mihi spes omnes necesse est virtute et innocentia tutari; virtus, virtus, inquam, et conciliat amicitias et conservat, Cio. Lael. 27. ICO.; omnia praeter virtutem caduca sunt; ex virtute nobilitas, plemstvo po zasluzi, Liv. 1, 34, 6.; u višem plemenitijem smislu, napose po nazoru Stoika, virtus est affectio animi constans convenlensque etc., Cio. Tuso. 4, 15, 34.; sr. Cio. Lael. 2, 6, 5, 19. 6, 20. Hor. carm. 2,2, 19,; 2, 24, 31.3, 29, 49. sl. personi/., Virtus. virus, i, n. (obično samo nom. i acc.) sluz, * destillat ab inguine v., sjeme. Odi. otrovna sluz, otrov, * serpentis; prenes., v. acerbitatis suae apud alqm. evomere; a Tao. ann. 13, 15. decoquitur v. cognitis antea venenis rapidum, gdje znači virus gotov otrov, a venenis samo otrovne čestice ili tvari;, također 1 _ ‘-d

virgo virus