Топола

suis et filii sui 'satisfacere alcui. c) (Curt.) viscerum suorum partem abrumpere, živo srce sebi iščupati (izvaditi). visenda?, adj. [viso] vrijeđati, da se vidi, znamenit, ornatus; supst. visenda, orum, n. znamenitosti, jedn. Liv. 45, 27, 11. visio, onis, f. [video] tp. a) (rjeđe) pojava, prikaza, adventicia; fluens, Oie. Lael. 4, 14. b) predstava, misao, ideja, doloris; veri et falsi. visito, 1. [frequent. od viso] 1) (Plaut.) opetovano razgledati. 2)pohoditi, polaziti, alqm; -j- aegrum. viso, visi, vlsum, 3. [intenz. od video] 1) opetovano razgledati, motriti, ogled, at i, res Graeciae; agros; prodigium, razvidjeti; visendi causa venire; * s quaest. indir. 2) prigledati; napose bolesnika, pdsjeiiti, pohoditi, potražiti, aedem Minervae, ad portum, ad me intro, Plaut.; visunt, quid agam, Plaut.; vise, redieritne, visam, si (je li) domi est, vise num sit, id viso, tune an illi insaniant, Ter.; uxorem, ad eam, Ter.; (Hor.) quendam volo non tibi notum. Yistttla, ae, f. Vi sia. visnm, i, n. [partio, od video] * viđeno, pojava, prikaza , turpia v. Navlast. a) prikaza, in quiete per visum spavajući, u snu; visa somniorum; perterritus visis; * talibus attonitus v.; * hoc v. b) slika u duši, klapa (u Cic. kao prijevod za ipavraa(a). Tlsnrgis, is, m. Vez era (Weser), Tao. visus, us, m. [video] 1) viđenje, uvid,, pogled, f visu oculorum; f visu alejs gaudere; (Tac.) visui populo Rom. praeberi; luit, ne coram interficerentur; * terribilis visu, vidjeti; * visu omnia obire razvidjeti, razgledati; * v. mortales relinquere, iščeznuti; * visus effugiet tuos. 2) poj ava, prikaza , prilika, nocturnus; * immundo somnia visu; aliquanto augustior humane v.; habere v. quendam insignem et illustrem. vita, ae, f. [vivo] 1) život, in mea v., dok me je živa, in vita, u (svem) svojem životu; afectus in tota vita inconstans, u svakoj prilici života; vitae exitus, finis; v. insuavis, nulla, ništetan, prazan (sr. vitalis); esse in vita, biti na životu, živjeti; agere vitam honestissime, vitam miserrimam degere; (Ter.) vitam colere inopem; * -j- vitam trahere; v. tutam vivere; ponere v., izgubiti glavu, pbginuti; vitam amittere ; v. profundere pro alqo; discedere a vita, cedere, excedere e, ex vita, vita, abire e vita; vitam alcui adimere, auferre; alqm vita, privare, expellere, se vita privare; vitam producere (produljiti), Nep. Verg.; * v. abrumpere; perducere v. ad annum centesimum; siv. sup-

petet; pl. serpit per omnium vitas amicitia. 2) život, način života, zadaća, tečaj života, v. rustica; omne vitae genus; (Ter.) inspicere in vitas omnium; također specijalno o privatnom životu, non video nec in vita nec in gratia nec in rebus gestis (u političkom mojem životu) quid despicere possit Antonius, Cio. Phil. 2,1, 2. 3) = victus, žive ž, hrana, reperire v., Plaut.; * unde vitam sumeret inscius. 4) tečaj života, život, vitae excellentium imperatorum. 5) (Plaut. Cio.) kao riječ od mila, mea v.! živote moj! 6) * pl. duše, sjene u podzemnom svijetu, tenues sine corpore vitae. 7) * živi ljudi, svijet. * vitabilis, adj. [vito] čemu se vrijedno ukloniti. vitabundus, adj. [vito] uklanjajući s e, v. erupit; s ace. v. castra hostium; quasi vitabundi aut jacientes tela; f Vespasiani nomen suspensi et v. circumibant, vitalis, adj. [vita] životan, vis v., životna snaga, spiritus; quod v. sit, sto daje životnu snagu; calor v.; * vitae, dušnjaoi; *v. auras carpere; * puer, dijete, za koje ima nade, da će ostali na životu; * mancipium frugi, quod sit satis, ut v. putes (u šali se nišani na misao, da odviše kreposni ljudi zarana umiru); pregn., vita v., živ, pravi život, Enn, u Cio. vitatio, onis, /. - [vito] uklanj anj e. Tltellia, ae, f. Vit elij a , grad u Laoiju, s. Civitella. Tltellins, Vit elij e, ime plemenu rimskomu, od koga je poznat car Aulus V. Odatle -llius, Suet i -llianus, Tao. adj. Vitelijev; supst. -lliani, orum, m. vojnici Vitelijevi, Tac. Suet. vitellus, i, m. [dem. od vitulus] 1) telenoe, telešce, kao riječ od mila, Plaut. 2) žumance, (u jajetu). viteus, adj. [vitis] trsov, od čokota, * pocula, lozovina. vltleilla, ae, f. dem. od vitis, m alen trs, čokotao. vitilena, ae,/. [vitium I lena] sramotna podvodni oa, jedn. Plaut. Most. 1,3, 56. vitiligo, inis, f. [vitium] dspa, lišaj, Just. 36, 2, 12. vitio, 1. [vitium] 1) * iskriviti , izopačiti, pokvariti, laes, v. auras, okužuje; oculi vitiantes omnia visu; malii vitiato meile cicuta (Hor. sat. 2, 1, 56.) zameđena živolina (kukida) smrtonosna ((gdje hi očekivao mei vitiatum mala cicuta); vina lino vitiata (Hor. sat. 2,4, 54.) pokvarena cijeđenjem kroz platno; supst. vitiatum, n. smrdljivo meso, koje tukne (veprova; opp. integrum), Hor. sat. 2,2,91.; napose: oskvrniti, virgmem, Ter.; * vitlati pondera],ventris; supst. vitiatae, arum, f. Tac. dial. 35. 2) tp. iskriviti, senatusconsultum];

1149

visendus—vitio