Топола

arieto, 1. [aries] 1) * Imo ovan hosti rogovima. 2) trop. nasrtati, navaljivati na što, aedes, Plaut.; * in portas; -j- aliquem in terram oboriti na zemlju. Ariminum, i, n. Ari min, grad i rijeka u Umhriji, odatle Ariminenses, ium, m. Ariminj a n i. Ariobarzanes, is, m. \’Aoio[iag£dvrig\ Ar ij obarzan, ime jednomu perzijskomu satrapu i nekolikim kraljevima kapadockim. Arion, onis. m. [Agiiov] Arijon, ditirambičar i citarač iz Metimne na Lezbu oko 600. pr. Is. Kad je jednom putovao, bace ga brodari u more, ali ga riba pliskavica primi na se i doplovi s njime na obalu te ga tako spase. Odatle Ariouius, adj. Ar ij o nov ili ar ijonski. Arioyistus, i. ni. Arijovist, poglavica Sueba, koga je Cezar svladao 58. god. Arisba, a e,f. [Ag(aprj\ Arizba, grad u Troadi, Verg. arista, ae ,/. I) osje (na klasu). 2) uopće: klas, * -j- klasast plod, narda. Aristaeus, i. m. Aristej, po prici sin Apolonov i Cererin, koji je ljude naučio pčelarstvu i stočarstvu. Aristarchus, i, m. [AnCmagxog] Aristarh, na glasu gramatik nleksandrijski i kritik Homerovih pjesama. Odatle = valjan i strog kritik mearum orationum tu Aristarchus es. Aristides, is, m. \)AoiajtiStij\ Aristid I) poznati Atenjanin, suvremenik Temistohlov. 2) grčki erotski pjesnik, Aristippus, i, m. [' Agiaunno; ] Aristip, grčki filozof, učenik Sokratov, začetnik cirenske škole. Odatle Aristippeus, adj. Aristipov. Aristius Fuscus, Aristije Pusk, učen Rimljanin, prijatelj Horacijev. .tristo, onis, ni. [’Api'orcor] Ariston, 1) rodom sa Hija (Chios) oko god. 275. pr. Is., učenik Zenonov, začetnik skeptične filozofije. Odatle Aristoneus, adj. Ar istonov. 2) peripatetik iz Cea (Ceos). 3) iz Aleksandrije. Aristodemus, i, m. Ar isto deru, i) tragični glumac u Ateni. 2) tiranin u Kumi kampanskoj. Aristogiton, onis, m. \'AgiaioyiiT(av] Aristogiton, mladić atenski, koji je radi uvrede, sestri njegovoj nanesene, s prijateljem Hermodijem smaknuo Hiparha, sina Pizistralova, te tako poslao začetnik slobode atenske. aristSlSehia, ae, f. [dgiarolo/Ca] trava k o k btinja, koja se upotrebljavala, kad je koga zmija ugrizla ili kod. teška poroda. Aristomache, es , f. ['Agtaioud/if\ Aristomaha, sestra Dijonova, žena Dijonizija starijega. Aristophanes, is, m. [’Atnazoipdvrjg] Ar istojd/i, 1) glasoviti pjesnik stare komedije, suvremenik Sokratov. Odatle Aristophaneus, adj. aristo-

fanski, ili Aristofanov. 2) iz Bizantija, aleksandrij ski gramatik, učitelj Aristarhov. Aristoteles, Is, m. i —I; aco. en iem \)AoiaToxo.rs\ Aristotel , filozof iz Stagire, učitelj Aleksandrov, učenik Platonov, začetnik peripatetske škole. Odatle Aristoteleus, adj. Aristotelov, ili aristotelski .' Aristoxenus, i, m. ( Auiai6;ivoq\ Aristoksen, filozof i muzik, učenik Aristotelov. Aristus, i, ni. \jAot crroj] Arist, akademijski filozof u Ateni, prijatelj Oiceronov, učitelj Bratov. arithmetica, orum. n. \cls)ift.urpiy.6g\ aritmetika; računstvo. aritudo, inis,/, [aridus] (pretklas.) ariditas suša. ArTiisius, adj. [Ariusia] arijuzijski (na Hiju , vinski kraj [Chios]), vina, Verg. arma, orum, n. pl. 1) uopće sve, što se u ruku uzme, da se što obavi: oruđe, sprava, oprema (halat) itd. arma equestria, konjska orma, sedlo i sve; naves omni genere annorum ornatissimae; * jedra i užeta na brodu; * krila kao zračna jedra, umeris arma parata o Pedalu ; * arma cerealia žrvanj; * ratarska sprava, dicendum quae sint duris agrestibus arma; graditeljska sprava, materiem, calcem, caementa, arma convexit; * campestria sprava igračka na Martovupolju. 2) bojna ili ratna sprava a) u najširem smislu armis et castris tentata res est; arma virosque ad bellum pollicentes. b) n užem smislu: oružje (kao: kaciga, Štit, nazuvače, oklop, mač, sulica, prača) teta et ama, aruia atque tela, oružje za obranu i navalu; esse in armis pod oružjem biti; in, cum, armis; armis insignibus; arma capere, sumere, ustati na oružje ; ad arma pod oružje, vocare, conclamare, concurrere; arma ferre posse, dčn'astao do oružja; contra aliquem arma ferre, arma conferre cum aliquo; armis decertare, decernere, dimicare, proeliari, * arma deponere, ponere, abjicere, tradere; ab armis discedere prestati od boja; armis, vi et armis expugnare oružanom silom ili rukom; omnia Romanis ibi obtineri armis posse; postquam Bruto et Cassio caesis nulla jam publica arma oružana moć i sila; * Itala oružjem stečeno gospodstvo; trop. a) rat, boj, borba, silent leges inter arma; inter ferrum et arma nati; anna civilia; arma inferre; -[-incipere; -j- arma referre boj ponoviti; * componere dovršiti; * arma virumque cano; * in arma feror; * proelium atque arma Tao.; jS) vojn i k, levia arma; * auxiliaria; također stranka u ratu; * neutra arma sequi; * nulla anna movere, y) obrana, oružje, aptissima omnino sunt arma senectutis artes; se armis prudentiae tueri; * haec mihi Stertinius, sapientum octavus, amico anna (nauke) dedit; * perdidit

108

arieto—arma