Топола

dodati, legiones quas in Italia assumpsit; nihil nostrae laudi assumptum arbitremus. * Butram tibi Septimium que assumam; Odatle a) filozofi,] ski t. t. = donju, rečenicu u silogizmu dodati b) gramatički 1.1. verba assumpta, a) pridjevi p) (Quint.) tropski izrazi. assumptio, onis, f. [assumo] 1) priman]e, odobravanje aliquid dignum assumptione. 2) donja rečenica (propositio minor) u, silogizmu. assumptivas, adj. [assumo] retorski t. t. pars assumptiva stvar takva, da joj na obranu valja uzeti prilike, koje nijesu u njoj samoj, po sebi nepotpun. assuo [ad-s.], —, 3. prisili, pvlkrpiti, unus et alter assuitur pannus, Hor. assurgo [ad-s.], surrexi surrectum 8. uspraviti se, dići se, ustati, resupinare regem assurgentem ; adjuvare se manibus in assurgendo; * dextra; * in clipeum; * in auras; assurgite; alicui pred kim (iz poštovanja, iz uljudnosti): an quisquam in curiam venienti assurrexit? ut majoribus natu assurgatur; -j--neque salutare se dignantem; * Tmolius assurgit quibus (vinis) et rex ipse Phinaeus = pred kojim se dižu, kapu skidaju. Napose a) pridići se, ex morbo; -j- e gravi corporis morbo, b) na kakvu radnju ustati * querelis haud injustis dići se na itd.; o govorničkom poletu: poletjeti, raro assurgit Hesiodus, nec comoedia in cothurnos assurgit, Quint. c ) o ■mjestima: uzdizati se, inde colles assurgunt, lAv.; -f- jugum montis a mari assurgit; * non coeptae assurgunt turres; o zvjezdama: stjecati, * assurgens fluctu nimbosus Orion; pojavljivati se * tum vero assurgunt irae, assus, adj. pečen, pržen, elixus esse quam assus soleo suavior, assa bubula goveđa pečenica, Plaut.; assum vitulinum pečenje teleće, Cic.; assis miscere elisa, Hor.; assi mergi, Hor. 2) t. t. kupeljski, assus sol sunčanje na žarkom suncu kožom neidjenom, assa balnearia priprave za parnu kupelj. Assyria, ae, f. ['AaavgCa] A Sirija, u širem smislu asirska država, koju su Rimljani obično samo Sirija svali. Odatle * -[- Assyrius, adj. (AaavQtog\ asirski, -j- stagnum jezero genezaretsko u Palestini: * ebur indijska; * nardus; * arenae litoris Assyrii; supst. Assyrius, ii, m. Asira o, Hor.; plur. Assyrii, orum, m. Asirci. ast, gledaj at. As ta, ae, / Ast a, grad u Hispaniji, blizu Gadesa. Odatle Astensis, adj. nstanski. Astapa, ae, f. Astapa, grad u Betskoj Hispaniji. Astarte, es, /. \jAaiaQtrj] Astarta, feničkosirska božica, srodna s Venerom, Afroditom.

isteria, a e, f Asterija, kći tibana Kea (Coeus) s Febom; bježeći od Jupitera preobražena bi u prepelicu, skoči u more, gdje je od nje postao otok Asterija ili Ortigija, poslije prozvan Del. Ov. Asterie, es , f. ['Aazegi'a] Asterija (hrv. Zvjezdana, radi sjajne kr asote) izmišljeno ime djevojke, Hor. asterno [ad-s.], 3. u pas. s medijalnim značenjem pružati se, sepulcro, Ov. asticus, adj. [danx6s] gradski, -j- ludi supst. astici, orum, m. građani. astipulator, oris, m. [astipulor] 1) svjedok kod. ugovora t. t. koji kod stipulaoije kao svjedok jednoga kontrahenta traži od drugoga, da pred njim ponovi obećanje, da može, ako ustreba, kao svjedok doći pred sud 2) trop. slijepi, b ezuvjetnipristaša, eorum (stoicorum) stipulator Antiochus, astipulor [ad-s.], 1. depon. trop. pristati uz koga, slagati se s kim, alicui, Liv.; sravni astipulator. astituo, iri, utum, 8. postaviti, staviti do koga, reum ad aegroti lectum; astitui aulas, pristav it i lonce, Plaut.; in genua astituto, na koljena se baciti. Plaut. asto [ad-s.], stiti, 1 .1) stajati, tu astas solus, astato simul, asta atque audi, Plaut.; hic, Ter.; astante atque audiente Italia tota; ad id; f mensae; * portis; * ante oculos; * supra caput; * astante ope harbarica, dok je država jošte snažna bila; Enn. u Cio. Tusc. Osobito pomagati, savjetovati, alicui, apsolutno Plavi. 2) * stršiti squamae. Astraea, ae,/. \'Aainaiu\ Astreja, kći Zeosova i Tetidina, božica pravednosti, koja je poslije zlatnoga vijeka ostavila rod čovječji, Ov. Astraeus, i, m. [iforpm'oj] Astrej, titan, muž Aurorin, s kojom je rodio vjetrove, te se zato zovu fratres Astraei, Ov. astrepo [ad-s.]. čati, mare, vulgus; osobito bučeći klicali, alicui. 2) (Tao.) tranz. s bukom pristati, kličuoi primiti ut eadem astreperent, hortari. astricte, adv. [astrictus] o govoru: jedro, zbijeno, astricte numerosa oratio, astrictus, adj. [partio, od astringo] 1) pritegnut, * soccus non astrictus = klamitava; * astrictae aquae (sc. gelu) zamrzle. 2) trop. a) tvrd, štedljiv * pater; -j- mos. b) o govoru, govorniku, pjesniku: zbijen, jedar verborum comprehensio; (orator) numeris astrictior; -{-paulo astrictior Calvus; cum versu sit astrictior (poeta). astringo [ad-s.], strinxi, strictum, 3. 1) pritetegnuti, stezati, stegnuti; smrskati; privezati * vincula motu; * ilex astringitur

120

assumptio—astringo