Топола

missi et ab infimo f zdola , na clnu) revincti ab ramis eminebant, gdje se počinje granje, dakle granama. Ovako a dextra s desna, na desno, a sinistra s lijeva na lijevo; ab ea parte s one strane, ab utraque parte, s obje strane; ab occasu et ortu solis na zapadu i na istoku, Liv., a septentrionibus sa sjevera, na sjeveru. Tako i exspectare, timere, metuere, sperare ab alqo i alqd ab alqo, očekivati itd. od koga, što od koga; na čijoj strani; stare, facere, (Plaut.) sentire ab alqo, biti na čijoj strani, biti za koga, raditi za koga ili u prilog komu; stare a senatu; hoc est a me, to je za mene, to ide meni u prilog; stare a bonorum causa; ab innocentia clementissimus, za nedužno st, nevinosti u prilog; dicere ab reo {Cio. p. Cluent. 34. 93,), a scripto {Oie. de-inv. 2. 48. 143. protivno contra scriptum). Zato dolazi a nadalje, kad se kakovgod pojam s kojegod strane tačnije označuje ili sužuje: glede na, gle dom na, s obzirom na, obzir ući se na, što se tiče i nal.: inops ab amicis; firmus ab equitatu; paratus ab omni re; imparati cum a militibus tum a pecunia; mediocriter a natura instructus; improbus ab ingenio; nihil adolescenti neque a natura neque ab ingenio deesse sentio; nihil est ab omni parte beatum. Tako i laborare ab alqa re, a pedibus, a re frumentaria. 3) o uvaljivanju, odvajanju ili o razmaku: od, iza glagola kretanja n. p. abire, proficisci, recedere, discedere, conscendere, agere, movere, pellere, arcessere itd., pak iza supstantiva kao što su: fuga, discessus; zatim iza prohibere, arcere, abstinere, desistere, liberare, deterrere, vocare i nal.; abesse, distare; * otium reclinat alqm a labore, oporavlja od truda ili poslije truda; iza longe, procul, prope; pak i adverbijalno uz numeralia, daleko, razdaleko, u daljini ili u razmaku od, razmakom od: ab milibus passuum minus duobus castra posuerunt \ pa zato i defendere, tueri alqm, alqd ab alqo, koga od koga, što od koga tutus ab alqo, od koga, tutus a periculo, ab igui. Isto tako iza pojmova različnosti : differre, discrepare, distare, abhorrere, diversum esse, alienum ili alieno animo esse ab alqo; * quantum mutatus ab illo Hectore, prema onomu Hektaru. Amo ide izraz ab re = dalelco od stvari, t.j. na štetu joj, consulere (savjetovati), Plaut., češće non, haud ab re = ne daleko od stvari, to je ne neumjesno, ne beskorisno, na korist, sa esse ducere i sličnim, Plaut. Liv. Ovako se upotrebljava a osob. kad se naznačuje razmak vrstom, činom i ili Čašću i moću: za, poslije, iza Sextus a Romulo rex fuit Servius Tullius šesti kralj poslije Romula bio je S. T.; secundus, tertius ab alqo ; qui quartus ab Arcesila fuit; * tu ;

- nunc eris alter ab illo, * heros ab Achille se'j eundus; * alter ab undecimo annus; * a magnis t hunc colit ille deis, odmah iza. Svodna je ? tomu , da se što odakle udaljuje ili od čega ; odvaja, uporaba prijedloga a u konstrukcijama > sumere, emere, accipere, dare, impetrare, po. stulare, petere, quaerere ab alqo; audire, co) gnoscere, diseera ab alqo etc.; tako osob. uz > riječi, koje znače prepisati, prevoditi (polatiniti ) itd.) što od koga (pisca); totidem verbis a t Dicoearcho transtuli ; a quo istam comoediam ! verterat Caecilius; Antonii edictum legi a Bruto. Tako i solvere, dare (pecuniam) ab alqo, po 1 kom, t. j. doznakom ili naputnicom, a filio zapisati novce tako, da će ih sin isplatiti. ■ 11. o vremenu,: od, počevši od, otkako: a pueritia; ab hora tertia; (Ter.) rem omnem , a principio audies; a condiscipulatu; ab initio, od početka (ali initio s početka ; početkom, na početku); a puero, a pueris gl. riječ puer; ta-. 1 kođer odmah iza, iza, nakon, poslije: ' ab re divina (odmah iza službe božje) mulieres apparebunt Plaut.; a prima obsidione (odmah iza početka \ pbdsjeddnja, kako se započelo podsjedanje) ad Caesarem perfugerat; ab decimae legionis cohortatione ad dextrum cornu profectus est; vigesimus dies a Capitolio incenso; ab hac contione legati missi sunt, 111. kauzalno: 1) uz verba pas. i intranz. (act. ili dep.) s pasivnim značenj em, da se označi pravi neposredni početnik uzroka, koji potječe od živih bića ili za koja mislimo da su kao živa: od, s, sa (o. gen. i sr. per.) interfici, interire, * occidere; pessum dari ab alqo; periit a morbo; a natura ita generati sumus ; natum ili ortum esse ab alqo; ase oriri et sua sponte nasci; animus ab ignavia corruptus; calescere ab ipso spiritu; salvere ab alqo. Kadšto iza gerundiva mjesto dativa, da se tim ukloni dvoumlje, a bolje istakne lice, koje Što čini. 2) uz sub., ab illo injuria, krivica, koju je onaj nanio; levior est plaga ab amico (što potječe ili dolazi od prijatelja) quam a debitore; majus praeceptum, quam ut ab homine videretur; a bestiis ictus. 3) * uz adj. niger a radiis solis; tempus a nostris triste malis; * mimis ab ingenio notior ille tuo; (Liv.) pleni animorum ab pristini diei meliore occasione; osob. kad se navodi razlog, s kojega se što čini: s, sa, (o. gen.), povodom , s razloga što, poradi i nal., ab ira, a spe, s nade-, nadom, nadajući se, Liv.; ab obsidione Liv.; (Balb. u Cio.) ab singulari amore, abacus, i, m. [«/3«;] abak, igraća daščica na kocke razdijeljena, Suet; stolić umjetno i krasno izrađen, »a koji su skupocjeno posuđe i vaze stavljali. abalienatio, onis, f. [abalieno], upravo: otuđi-

abacus—abalienatio