Топола

Andaluzija i dio Granade, Tao.; supst. Baetici, orum, m. B etičani, Plin. ep. Bagaudae, orum, m. Bagaudani , seoski puk u Galiji, koji se za Dijokleoijana pobunio, Aurel. Vici. Eutr. Bagrada, ae, m. Bagrada, rijeka u kartaškom kraju. Bajae, arum,/. Baja, grad u kampanskomprimorju na glasu s ljepote naravske u okolu i s toplica, gdje su bogati Rimljani ljetovali; i * Bajae aquae; meton. svako kup atilo, kupalište. Odatle Bajanus, adj. bajanski, negotia; * murex iz zatona bajanskog. bajulo, 1. tovar nositi, sarcinas, Phaeclr.; apsol., non didici bajulare, Plaut. bajulus, i, m. [bajulo] nosilac, hdmal, bajuli atque operarii, balaena, ae, / [<pt'o.uiva\ kit. '* bftlanus, i,/, [pdhcvo;] 1) žir ; bal an, vrsta oraha; balanovo ulje, Hor. 2. morsko zvono, ljuštura, Plaut. balatro, onis, m. lakrdijaš, Hor. balatus, us, m. [babo] bloka, meka (ovaca) Verg. Ov. balbus, adj. mucav, tepao, homo; * balba verba; * senectus. balbutio, 4. [balbus] 1) intranz. mucati, tepati, klasično samo trop.: tepati, nerazgovijetno govoriti, de aliqua re; 2) tranz. tepajući zvati * illum balbulit scaurum (čbta) gravis fultum male talis; trop. Stoicus perpauca balbutiens samo katkadl pentajući. Balearis, adj. balearski, a) insulae Baleares, balearski otoci u Sredozemnom momi. (Majorca i Minorca), također terra, b) balearski, funditor s balearskih otoka; supst. Baleares, ium, vi. Balearci. Odatle Balearicus, adj. balearski; i Balearicus pridjev Kvinta Ceoilija Me telci] dobitnika balearskih otoka god. 631. U. C. baliolus, [adj. dem. odPcdi6e\, pjegav, šaren, Plaut. balineae, bftllneum, gledaj balneae, balneum. Ballio, onis, m. Balijon, ime podvorniku u Plautovu komadu Pseudoiu, odatle = nevdIjalao, nišlarija. ballista i balista, ae, f. [/Snllto] 1) metnljka; (tom su spravom metali na neprijatelje kamenje, lonce smolom napunjene Ud.) 2) hitac, naboj, Plaut. ballistarium, ii, n. = ballista, Plaut. balneae, stegnuto balineae, arum,/, rjeđe balnea, orum, n. kupalište. * balnearius, adj. [balneum] kupališni, fur koji se drži kupališta ; supst. balnearia, orum, n. kupaonica, sobe u kupaonici. balneator, oris, m. fbalueum] kupeljnik. balneolum, i, n. dem. od balneum, kupeljiea.

balneum, i, n. [ stegnuto od balineum] kupaonica; f hanjioa, kadica praefervidum; balneo inferri. balo, 1. [filJi/po] blejati, meoati, Plaut, Oo.: balantes = ovce, Verg. balsamum, i, n. [puiaapov] 1) halzam, Verg. 2) balznmo do drvo (Amyris opobalsamum LAnn.), balsamum modica arbor, Tao. balteus, i, m. rijetko balteum, i, n. pds,pripdšnjača. Bambalio, onis, m. muco, tepao ac, pridjev M. Fulviju, ocu glasovite Fnlvije, žene Antonijeve. Bandusia, ae,/. B anduzija, vrelo na Horaoijevu dobarou u Sabirni. Bantia, ae, / Bancij a, grad u Apuliji; odatle Bantinus, adj. bantijski, Hor. •{• baptisterium, ii, n. kamenica, bassin za kupanje i plivanje. barathrum, i,«. [/Sdpca-por] propast , bezdanu * barathro donare aliquid prosipati, Hor.; * imus barathri gurges (Charvbdisl; * immane barathrum o podzemlju; u šali: barathrum macelli o nezasitnu čovjeku, bezdana Hor. barba, ae,/. brada, u čovjeka, barba promissa, barbam promittere; barbam tondere; barbam vellere alicui čupati koga za bradu, (teška uvreda) Hor.; sapientem pascere barbam filozofsku bradu ostaviti, Hor; cadit barba tondenti, Od. ; barbam mulcere manu gladiti, Ov.; u životinje, barba lupi. barbare, adv. [barbarus] 1) nerimski (za Rimljanina); ne grčki (za Grka), dakle: inoze niski, tuđe, barbare vertere = tatine, Plaut. 2) = surovo, barbarski, loqui; * laedere oscula neuljudno, Hor. barbaria, ae, f. i poslije barbaries, iei, f. [barbarus] 1) Negrčka ili Ne rimska (za Grka ili Rimljanina), daklem Grku i Rimljaninu == inozemstvo, tuđinstvo. 2) trop. a) duševna Surovost, neobrazovanost, haec tuba et barbaria forensis; * barbaries grandis aliqua barbaries domestica (barbarski izraz), b) -moralno: d-ivljaštvo , surovost, barbarstvo. Pazi: u Cicerona ima za. inozemstvo samo oblik barbaria, a za neobrazovanost prefežniji je oblik barbaries, barbaricus, adj. negrčki i nerimski, dakle: inozemski, tuđ, ino str an, osobito * frigijski; f germanski; snpst. barbaricum, i, n. inozemstvo, Euir. barbaries, ei, f. gledaj barbaria, barbilrns, adj. sjeomp. [/SdpjSapoj] 1) ino str unski. tuđ, napose = frigijski i liđijski, tegmina, Verg.; carmen; Hor.; prora, Od.; perzijski, Nep.; irački, Nep.; = indijski, Oic. Hor,; = germanski, Tao.; in barbarum tuđinski, Tao. 2) metan, a) duševno:

140

Baugadae—barbarus