Топола

surov, neotesan, inhumanus ac barbarus; * non sunt illa (scripta) suo barbari ora loco. b) moralno: surov, divlji, okrutan, homines feri ac barbari; immanis ac barbara consuetudo hominum immolandorum; * barbariora sacra. barbatulus, adj. [demin. od barbatus] maljave bradice, juvenes; mulli, barbatus, adj. [barba] bradat, bene barbatus dugbbrad. Odatle: odrastao ; o Rimljanima staroga doba, prije nego sto su se počeli brijati, unus aliquis ex barbatis bradđša illis, Rimljani staroga kova. barbitos, i, m. i f. (samo u nom. aoc. i voo.) [jccofiiTos] bar bit, lira; trop. pjesma pjevana uz liru. barbula, a e, f. [demin. od barba] bradica. Bareaei, orura, m. [Ba(>xaioi] B arcani, stanovnici u okolini grada Barke u Cirenaici, Verg. Barea ili Barcas , ae , m. (semitski ~munja“) Barka, praotac glasovitih porodica u Kartazi, kojima pripadaju Hamilkar i Hanibal; odatle: Barcinus, adj. Barčin.; supst. Barcini, oram, m. B arcinci, baroinska kuća ili obitelj. Bardaei, orum, m. (Vardaei) Bardejci, narod u Iliriji. bardus, adj. [jtnučvg] tupbglav, nedotupdvan; stupidum esse Socratem dixit et bardum. Bargusii, orum, m, Barguzijani, narod u sjeveroistočnoj Hispaniji. Bargyliae, orum,/. [Bagy-iha] Bargilija, grad u Kariji. Odatle 1) Bargyletae, arum, m. Bargiljani. 2) Bargylieticus, adj bargiljanski. baris, idis, /. čamac, egipatska veslača, Prop. baritus, us, m. (barditus) bojna vika, bojna pjesma u Oermand, Tac. Barinm, ii, n. Banj, grad u Apuliji, danas Bari. baro, bnis, m. [bar-barus] životinja, slon; vo, bena. barrus, i, m. [semitska riječ] slon, Hor. basiatio, onis,/. [basio] ojelivanje, ojelov. basilice, adv. [basilicus] carski, sjajno, veličanstveno, Plaut. basilicus, adj. [fiaaih,x.6g\ carski, gospodski, victus, Plaut. Odatle supst. a) basilicus, i, m. so. jactus, = jactusjVenereus, najsretniji hitac igrajući se kockama, gledaj Venus, b) basilica, ae, f. [paad.oxr] sc. olxia ili urod] bazilika, d/vorana s trijemovima za sudbene sjednice i obavljanje trgovačkih posđla, supst. basilicum,!, n. carsko odijelo, Plaut. * basio, 1. cjelivati, poljubiti, aliquem; multa basia basiare. bilsis, is i eos/, [pdaig] podnožje, statuae; villae temeljni zid; trianguli osnovica.

* basium, ii, n. cjelov, poljubac. Bassania, ae, f. Basanija, grad u Iliriji. Odatle supst. : Bassanitae, arum, m. Basanjani. * Bassareus, ei, m. [Baaoagtvg] t.j. u lisičinu (juaaciga) odjeven Basar ej, pridjev Bakhu, odatle * Bassaricus, adj. basarski = bakhovski. Bassus, i, m. Bas, ime više rimskih porodica. Bastarnae, arum, m. Bastarnj ani, narod germanski oko Pruta. Batavi, orum, m. Balavci, celtski narod u Holandiji na batavskom otoku. Batavorum insula otok, koji čini Vacalus i Sjeverno more, s. Betuwe ili Befau, čest današnjega Oelderna, Caes. Tao. Bathyllus, i, m. Baiil, 1) dječak, ljubimac Anakreontov, Hor. 2) Mecenatov oslobođenih, koji je u Rimu uveo -pantomimu Tao. batillum, i, n. (gledaj vattilum) lopata prunae batillum, Hor. kadionioa. Battis, idis, f. [Barris-] Batida, Ijubovoa pjesnika Filete s otoka Kosa. Battus, i, m. [Bazrog] Bat 1) jedan Minijanin, rodom iz Tere, utemeljitelj libijske Cirene, Just. Odatle * Battiades, ae, m. [BmTuid'Tjg], Bat ovi 6 =■ pjesnik Kalimah rodom iz Cirene. 2) pastir Nelejev Ov. Batulum, i, n. Batul, grad u Kompaniji, Verg. battuo, ui, 3. udariti, os alicui, Plaut. Baucis, idis, \Buvxig] Baucida, žena starca Filemona u Prigiji, Ov. Bauli, orum, m. [Bavio i] Bauli, mjesto u Kompaniji, gdje je Herkul zbio goveda Gerionu ukradena, [odatle se tumači ime Bavim od povg i avlrj. Bavius ii, m. Bavije, loš pjesnik u vrijeme Vergilijevo. beate, adv. s komp. i sup. [beatus] blaženo, sretno, vivere, beatitas, atis, f [beatus] blaženstvo, sreća. beatitudo, inis, /. [beatus] blaženstvo, sreća. beatus, adj. s komp. i sup. [beo] 1) blažen; sretan, a) o čeljadi: videamus qui dicendi sint beati; equidem hos existimo, qui sint in bonis, nec potest quisquam alias beatus esse, alias miser; * beatus ille, qui procul negotiis; * parvo beati agricolae. Osobito se zovu beati preminuli s ovoga svijeta, jer bogovi živima ne daju potpune sreće, = gaxaotg, pokojnici, in beatorum insulis; sedes beatae stanovi blaženih ili pokojnih; * Phraatem numero beatorum eximit virtus, b) o stvarma po sebi sretnim i koje čine čovjeka sretna, nihil est ab omni parte beatum; beata civitas et libera; vita, mors beata; vita beatissima; beatissimus eventus; * acres; * rus. beatum, i, n. supst. (u filozofijskom govoru) blaženstvo, sreća,

141

b arb atulus—beatus