Топола

in virtute sit ipsum etiam beatum; ex bonis quae sola honesta sunt, efficiendum est beatum. 2) bogat, imućan ; a) o čeljadi: (domicilia, ornata signis atque picturis, quibus abundant ii qui beati putantur; mulier beata ac nobilis, homo non beatissimus, * uxor beata; * supst. beati bogataši, o) o stvarma: bogat, blagoslov en, civitas opulentissima et beatissima; gazae Arabum, * regna, * ripa Tagi, * rus, * arva, * urbes; * krasan, divan, commoda nuntii. Odatle a) trop. f bogato nadaren, ingenii beatissima übertas, Quini. Bebrycius, ndj. b ebrioki, što pripada zemlji Bebrieiji, potonjoj Bitiniji, Verg. Bedriacum, i, n. Bedrijak, gradić u sjevernoj Italiji, dva dana hoda k jugozapadu od Verone, na glasti s bitke, u kojoj je car Oton zaglavio, Tac. Odavle Bedriacensis, adj. bedrijački, Tac. Belgae, arum, m. Belgijani, narod, koji je stanovao u sjevernoj Galiji. Odatle 1) Belgicus, adj. belgijski. 2) Belgium, ii, n. Belgij, čest belgijske Galije s obje strane rijeke Možete, gdje su stanovali, Belovaci, Atrebati i Ambijani. Caes. bellaria, orum, n. [bellus] (Kom. i kasno) zaslada, dessert (voće, orasi, slatka vinaitđ.). bellator, oris, m. [bello ] 1) bojnik, ratnik. 2) * kao adj. bojni; junački, bellator deus bog boja; bellator Turnus junak Turu; bellator equus konj od mejdana. bellatorius, adj. [bellator] (rijetko i kasno) ratni; stilus, Plin. ep. bellatrix, Icis, / [bellator] bojnica, junakinja, obično kao adj. bojna, ratoborna, * diva = Minerva ; * Roma; * bellua = slon-, iracundia. bellatulus, adj. demin. od bellus, Plaut. belle, adv. sa sup. [hellus] krasno, fino; prekrasno, itd. scribere; bellissime navigare; negare; aliquid ferre; belle curiosus; bele adhuc dosele prekrasno. Napose a) divno! prekrasno! b) belle esse, se habere ili samo habere, zdrav biti. Bellerophon, ontis, m. ili BellSrophoutes, ae, [H(XliQO(f<3v ili Bi).XtQoqj6vir)g\ Bellerofon, sin Glauka, kralja korintskoga , übi neman himersku na zapovijed Jobatovu s pomoću krilatoga konja Pegaza. klor. Odatle Bellerophonteus, adj. belerofontski, equus = Pegasus, Prop. bellicosus, adj. s komp. i sup. [bellicus] bojni ratoboran, hrabar, homines; natio; provinciae; gentes; annus bellicosior bojetoima bogatija godina. bellicus, adj. [bellum] 1) ratni; bojni, bellica res v ojništvo, gloria bellica bojna slava ; disciplina, virtus; mors smrt u ratu ili u boju-,

laus, jus; hostilis ac bellicus ignis. Odatle supst, bellicum, i, n. (scii, signum) bojni znak, t. j. znak dan trubom, da se skoci na oružje; ali samo bellicum canere, zatrlibiti na polazak, na juris; i trop. o govorniku: podjariti, pobunjivati, de bellicis rebus canit quodammodo bellicum trubiti trubom. 2) * = bellicosus, dea, deus (Romulus); Pallas, Mars, virgo. * belliger, era, erum, adj. [bellum-gero] ratujući, bojni, gentes; ensis, manus, belligero, 1. [bellum i gero] (starinski i svečan izraz ) krajiniti, rat voditi, tući se, apsolutno, crnu aliquo; eum Gallis tumultuatum verius quam belligeratum; f adversus hostes. * belli-potens, ntis, adj. u ratu silan,* supst. Bellipotens = Mars. bello, 1. (starinski oblik bellor, depon. 1 Verg. Aen. 11, 660.) ratovati, krajiniti, cum aliquo ; adversus aliquem; pro aliquo adversus aliquem; (Ourt.) inter se; bellare hoc bellum rat ratovati = noXegov nolegeiv, Liv.; non ut ad pugnam (bez prtljage naime) sed ad bellandum (s prtljagom) profecit, Tac.; ut illum (Caesarem) eodem animo dixisse, quo bellavit, appareat, Quint.; * uopće : bor i t i se, bi t i s e. Bellona, ae, f Betona. božica rata. sestra Mar tova. Hram je imala na Mart mu polju, izvan Servijeva grada na zapadnom obronku tvrđave (arx). Ondje su se držale senatske sjednice, u kojima su primali tuđe poslanike i vojskovođe, koji su zahtijevali, da im se dopusti triunifujući ući u grad. Bellovaci, orum, m. Belovacani, hrabar belgijski narod u sjevernoj Galiji među Seinom, Somniom, Samarom i Oisom; njihov je glavni grad bio današnji Beauvais. bellua gledaj belua. bellulus, adj. [demin. od bellus] Plaut. bellum, i, n. [starinski duellum dvoboj] rat, bellum habere cum aliquo; bellum facere, concitare, excitare, suscitare, movere, commovere, conflare, moliri; bellum parare, comparare, apparare, instruere, facere atque instruere; bellum nuntiare, denuntiare indicere, denuntiare et indicere; bellum suscipere, sumere, inchoare, belli initium facere ili capere, suscipere; bellum alicui inferre zavdjstiti na koga, bellum inferre contra patriam, in provinciam; bello persequi aliquem; bellum agere, gerere, administrare gledaj ago, gero, administro; bellum ducere, trahere gledaj duco, traho; bellum ponere, deponere, componere ; bellum conficere, patrare, perficere; profligatum bellum exstinguere, restinguere, delere; bellum renovare, redintegrare; bellum ante portas est i bellum civile, (Nep.); Caesarianum civile bol-

142

Bebrycius—bellum