Топола

beet; te bearis interiore nota Falerni ugađaš sebi boljom vrstom falernskoga vina. Berecyntae, arum, ili Berecyntes, tum, m. [BtQtxvrrai ili IStijixvvxig] Berecinte, narod u Frigiji. Odatle * Berecyntius, adj. bereointski, a) = frigijski, mater Berecyntia ili samo Berecyntia = Cybele, b) = Cibelin, tibia kriva frigijska svirala (kojom se s početka sviralo samo na Cibelinino, Hor.); cornu berecintski rog prenesen od Cibeline slave na Bakhovu; heros = Midas, sin Cibelin. Berßeyntus, i, m. [BtQćxvvrog\ Ber e cint, gora u Frigiji Oibeli posvećena. Berenice, (Beronlca) es ,f. [Bio frixi], BtnovCxri] danas „Veronika “ Berenika, 1) žena egipatskoga kralja Pfolemeja Euergeta, krasna njezina kosa uvrštena je među zvijezde. Odatle /r Bereniceus, adj. \Bfnivixfio;\ Ber eničin. 2) kći židovskoga kralja Truda (Heroda) Agripe 1., u Rim odvedena poslije židovskoga rata, Ijubovca Titova. Bergomum, i, n. B erg om, grad u gornjoj Italiji, danas Bergamo, Just. Beroea, (Berrhoea) ae, /. [B<qolu ili Biijoouc] Bereja, grad u Maćedoniji. Odatle Beroeaeus, i, m. Berejanin. Berones, nmn, m. Beronjani, narod u sjevernoj Hispaniji. beryllos ili beryllus, i, oomm. [/3rjovi.log] heril, zelen jlragi kamen (dragulj), koji se nosi u prstenu, Prop. Berytus, i, m. [Br/nvrog] Berit, stari grad s lukom u Feniokoj, danas Beirut, Tac. bes, bessis, m. [duae (partes) assis] dvije trećine asa, gl. as. Bessi, orum, m. [Btaaol] Besani, narod u Trnciji, odatle Bessicus, adj. beski. bestia, ae, f. životinja, nijema životinja, mutae, aquatiles, ferae. Napose izraz za dimije zvijeri određene, da se s njima bore rvači ili zločinci u Pdmu, otkle izraz ad bestias mittere aliquem na boj sa zvijerima; -|- condemnare aliquem ad bestias, bestiarius, ii, m. [bestia] borac sa zvjeradi, ( koji se sa zvijerima u javnim igrama borio). bestiola, ae, f. [demin. od bestia [životinjica, zvj er ka. beta, ae, f blitva, cik la (beta vulgaris, Liv.j betizo, 1. [beta] = langueo, Suet. Bias, antis, m.'[Bi'ag] Bi ani, rodom iz Prijene, jedan od sedam grčkih nmdraca, suvremenik Krezov (Croesus) i Solonov. Blbesia, ae, f. Pivska, u šali zemlja, gdje se pije, PLaut. Cure. 3, 74. ■[* bibliopola, ae, m. [[iiftliomi>Xrjg\ knjižar. bibliotheca, ae, f [fiipXiothjxrj] knjižnica, biblioteka, a) ormar za kn jige, b) soba za knjige, c) zbirka knjiga.

bibo, bibi, (f bibitus, -[-■ bibiturns, mjesto ovih oblika nalaze se u klasika oblici od potare) —, 3. 1) piti, bibere aquam, vinum; * bibere ex fonte; * bibere uvam grozdov sok, * pocula: dare (ministrare) alicui bibere, na gozbi služiti vinom; Posebni izrazi a) bibe si bibis samo pij! Plaut. b) bibere mandata piti, dok zaboravi, što mu je naloženo, Plaut. o) aut bibat aut abeat [jj nid-t rj utu a-t] loši U’ skoci, Cio. d) bibere Graeco more napijati komu. e) * bibere flumen stanovati kraj vode ili rijeke. 2) * o beživotnim stvar ma: pop ij a ti, sisati, amphora bibit fumum, hasta bibit cruorem; sat prata biberunt; bibit arcus duga vodu pije. 3) * trop. bibere aure ili auribus, suspensis auribus aliquid srkati, o pozornu slušanju. Bibracte, is, n. Bibrakt, glavni grad eduanski u Galiji, gdje je danas Antun. Bibrax, actis,/. Bibraks, grad remskiu Galiji, u okolici Laon-a. Bibroci, orum, m. Bibrooani, narod u Britaniji. bibilius, adj. [bibo] 1)* pijanica, koji rado pije; žedan, potor Falerni. 2) * o stvarmd: p opijaj udi, arena, favilla, lapis, lana, litus, medulla, nubes. biceps, cipitis, adj. [bis i caput] dvoglav, puella, puer, porcus; * Janus; f partus-; prefašk Parnassus, Ov. biclinium, ii, n. {xX(vtj[ biklinij. divan za dva čovjeka, Plaut. bi-color, oris, adj. dvobojni, od dvije boje, * baca; * myrtus; * Herculea populus; * equus. bicorniger, era, Srnm, ad. dvorog, Bacchus, Ov. * bx-cornis, e, adj. [cornu] dvorog, caper, Fauni, luna (mladi mjesec ili mlađak); melon, dvorog Rhenus, Jer su bogove rijeka prikazivali rogate; Granicus; furcae dvoroška, rasoha. * blcorpor, oris, adj. [bis i corpus] od dva tijela, manus. * -]- bl-dens, ntis, supst. a) m. dvozub (motika) glebam frangere bidentibus; duros jactare bidentes, b) bidens (so. hostia) „dvozub“ odrasla kl ani oa, osobito ovca, mactare lectas, lanigeras bidentes; intonsam bidentem afferre; temptare multa caede bidentium deos; = ovca, Phaedr. bidental, alis, n. [bidens] bidental, mjesto, n koje je grom udario, pa se zatim žrtvovanjem kakova biđensa posvetilo i raslclelo i kao bunar ogradom ogradilo (sravni puteal); bidental movere, Bor. pomjcr i l i, <> Pbg n n i i i.

145

Berecyntae—bidental