Топола

ošišati, supercilia penitus abrasa; trop. alqd ab alejo, uštinuti komu što, zakinuti, -j-bonis alcjs. abripio, pui, reptum. 3. [ab i rapio] otkinuti, otrgnuti, odnijeti, odvesti, odmoći alqm., alqm de convivio in vincula; alqm e complexu alcjs, a complexu alcjs.; -j- alqm in servitutem; milites abrepti vi fluminis, poneseni, (Plaut. Liv.) abripere se, otpiriti; se domum, banuti kući, munuti u kuću; alqd; alqd ab impedimentis; osob. abripere alqam, oteti’; 'prenes.; - si natura filium a similitudine parentis abriperet (uradila, da ne bude ocu sličan); ad quaestionem abreptus odveden, povučen. abrogatio, onis,/. [abrogo] ukidanje prijedlogom puku učinjenim, legis, jedn. Oie. Att. 3. 23, 2. ab-rogo, 1. t. t. ukidati zakon, pitajući prije puk, a) zakon novim zakonom ukinuti, legem (sr. derogo); alqd in lege; legem plebiscito. Ovako i apsol.: in abrogando, b) javnu službu ili čast komu oduzeti, skinuti koga sa —; Cato legem tulit de imperio Lentuli abrogando; potestatem intercedendi collegae. Odatle uopće oteti što kon;u, ukinuti, ukidati što: Lycurgi leges moresque; fidem (kredit) alcui; * nimium scriptis. * -j- abrotonum, i, n. rjeđe nus, i, m. [df}o6xovov\ srčano zelje, božje drvce, (artemisia abrotonum Linn.), gorko mu korijenje upotrebljavahu za, lijelcove, odatle = lijek, Hor. ep. 2,1, 114. ab-rumpo, rupi, ruptum, 3. i) otkidati, otkinuti, ukinuti; otrgnuti, vincula; fastigia templorum a culminibus abrupta; laqueos; * ingeminant abruptis nubibus ignes; iz oblaka munjom raskinutih; -f- abrumpere pontem; f laxati ordines abrumpuntur, prolome se; -j- abrumpere venas, žile otvoriti; j- fossae abruperant iter; prenes., legio Martia se primo latrocinio abrupit Antonii, odbila se od razbojničke čete Antonijeve ; plebs velut abrupta a populo; -)- abrumpere vitam ab aliqua civitate, ostaviti državu te d/rugdje živjeti; omnibus inter victoriam mortexnve certa desperatione abruptis, Liv.; 2) trop. a) = ( brzo i iznenada) do kraj a d,otjerati, dokončati; prekin ut i, vitam; -j- vitae blandimenta; * lucem; * somnos; rastjerati ; * medium sermonem ; -|- sermonem; -(- sermones, f alqd (in oratione); uopće ukinuti, -[- conjugium; \ dissimulationem; j studia; j- voluptates, b) povrij editi, pogaziti, * fas; fidem, svrnuti vjerom, krenuti. abrupte, adv. [abrumpo] upravo: otkinuto, tp. a) bez uvoda, naprečac, incipere, b) naprasno, naglo.

abruptio, onis, f. [abrumpo] (rijetko) otkida nje, corrigiae; tp. raspust muža i žene. abruptus, adj. s. -|- komp. t •}• sup. [abrumpo] upravo: otkjnut, 1) strm, strmenit, vrletan, loman, presrtan, locus; -[- saxa; -[• ripae abruptissimae; barathrum; * in abruptum, u propast, u ponor, u bezdan ; -f- abrupta montium. 2) tp. a) -{- abruptum, i, n. propast, b ezdana, ponor, Galbae amicitia in abruptum tractus; plerisque per abrupta (po presrtnim mjestima) ambitiosa morte inclaruerunt. b) j- o govoru, isprekidan, sermonis genus. c) o ćudi: prijek, osoran, contumacia, abs-cedo, cessi, cessum, 3. 1) odmicati, odmaći, ukloniti se, udaljiti se, udaljivati se; otići, odlaziti, abscede Mc, odlazi odatle; ab ista, e conspectu, Plaut., procul, Ov.; a curia, e foro; -}- a corpore (mortui); -J- triclinio; -f- Rhodum; -j- longius ab alqo; o vojsci t. t. uzmicati, Sparta; ab urbe hostium, a moenibus abscessum est; aut abscessuros aut dedituros se hostes; abscedi ab Hannibale; nec ante abscessum est; (Ter.) tecto latere abscedere, iznijeti glavu, srećno proći; pregn; iščeznuti, otići nevidom, navis, Plaut.; abscesserat imago, noćna utvara, Pli/n. ep.; o tom, što se prividno odmiče, jer nam odlazi iz vida, ods tup a ti, um icat i se, quantum mare abscedebat, Liv. 2) prenes. a) od nakane, od službe itd. odstupiti, odustati od čega, ostaviti se čega, irrito incepto ; civilibus muneribus; od tužbe, -J- nec ille abscessit, b) * vlasti se čijoj izvi ti, izvinuti; uteći čemu ili oci ! Čega; minuti što, alcui. o) o tom, što nas regbi ostavlja, kad materijalno gubimo, izmaći se, izgubiti se, earum urbium cives, quae regno abscesserunt, koji su odmetom izgubljeni za državu (protivno accedere), Liv.; i o novcima, abscedent minae, non accedent, Plaut.; -|- ne quid abscederet, o) o stanju, proći, prolaziti, minuti, * somnus; aegritudo, suspitio, Plaut.; ab eo haec ira, Ter. abscessio, onis,/. [abscedo] odstupanje, uzmicanje, udaljivanje, jedn. Oie. de univ. 12, 38. abscessos, us, m. [abscedo] odstup, uzmak, odlazak; * Rutulum; -]- continuus, neprestana odsutnost; solis, Oie. abscido, eidi, clsum, 3. [abs i caedo] odsijecati, odsjeći, odrezati nečim oštrim, (sr. abscindo), caput; brachium; ramos; truncos arborum; funes; -j- alcui cervicem; * plantas de corpore ; tp. a) otkinuti, pre sj eoi, o dij eliti, intersaeptis munimentis hostis pars parti abscisa erat; abscisus (predvojena) in duas partes exercitus, b) posve ukinuti, poružiti, oteti što komu, spe undique abscisa; spem

abripio—abscido