Топола

jectus repente conticuit; se perculsum atque abjectum esse sentit; abjecta metu filia; se abjicere, poništiti se, Cio. Tuso. 2, 23, 54; b) sagnuti, natura quum ceteras animantes abjecisset ad pastum, solum hominem erexit; rij eoima što sniziti, umanjiti, umaliti, oslabiti što, res; alqd dicendo extenuare atque abjicere; se abjicere atque prosternere, poništiti se i poniziti. ab-judico, 1. ne dosuditi, zakratiti što komu, alqd ab alqo; sibi libertatem ; trop. i šaleći se, abjudico me a vita, ne ću da dulje živim, Plaut. ab-jungo, junxi, junctum, 3. 1. * ispreći, juvencum. 2) trop. rastaviti, rastavljati, odvojiti, odvajati, odijeliti, ukloniti, uklanjati itd., se ab hoc dicidendi genere; abjuncto Labieno. ab-jtiro, (abjuro) 1. zakletvom poreći, zataja ti, pecuniam; creditum abjuraverat Sali. * abjuratae rapinae, ablatus gl. aufero. ablegatio, onis,/ [ablego] odašiljanje, odaslan je koga zato, da ga se riješimo, juventutis ad bellum jedn. Liv. 6, 39, 7. ab-lego, 1. odaslati, odašiljati; opraviti, opravljati; ukloniti koga ili što, čega se želimo riješiti, honestos homines; pueros venatum; dimittere atque ablegare consilium; tako veli Ciceron igrajući se riječima: legatio a fratris adventu me ablegat = priječi me, da ne mogu biti nazočan o bratovu dolasku. ab-ligurio, 4. spiskati, patria bona, Ter. ab-16co, (rijetko) pod zakup dati, Suet. ab-ludo 3. = clncfđiiv, samo trop. ne pod udarati se s čim, haec a te non multum abludit imago, prilično se podudara s tobom, Hor. ab-luo, ui, utum, 3. sprati, spirati, ispirati, p rat i a) ukidajući što •}• squalorem sibi; lacrimas, otrti, otirali; trop. isplakati, isprati, čistiti, odriješiti od grijeha, omnis perturbatio animi placatione abluatur; •j- maculam; * perjuria; b) čisteći što, pedes alicujus; * vulnera; * caedem = krv; j- cruorem; * se flumine vivo; ablui. ab-nSgo, etc. 1. poreći, poricati ; odbiti, odbijali, kratiti, uskraćivati komu što, alcui alqd; * conjugium; * nec (se) comitem abnegat, ne krati se, da te prati; * s ivf. ; -{depositum, zatajati. abnepos, otis, m. prapraunuk, Suet. abneptis, is, f. prapraunuka, Suet. Abnoba, ae, m. naime mons , Abnoba , kraj Schwarzvoalda, gdje Dunaj izvire; počinje se u Gornjoj Badenskoj te se proteže blizu do Pforzheima, Tao. abnormis, e, adj. [ab i norma] nepravilan, sapiens, neu školo van. koji ne pripada nijednoj školi; jednom u Hor. sat. 2,2, 3.

ab -nuo, ili, uiturus, (nutum), 3. migom odbiti, odbijati, odricati, kratiti (blaže nego renuo); alqd: nihil unquam abnuit meo studio voluntas tua, regi pacem, imperium, cognomen Liv. linguam Romanam, ne htjeti latinski govoriti; rijetko sa de aliqua re: neque illis senatus de ullo negotio abnuere audebat. Sali, s inf.: nec abnuebant melioribus parere Liv.; s aco. c. inf.: nemo tam audax fuit, quin abnueret ab se commissum esse facinus, Cic. nec abnuitur ita fuisse;. sa quin; non abnuere se, quin cuncta infelicis domus patefierent, Tac. Odatle * f ne dopuštati, spes abnuit; quando impetus et subita belli locus abnueret, ab-nuto, l. (pretkl.) migom odbijati, uskraćivati. ab-51eo, evi, itum. 2. uništiti, zatrti, istrijebiti, satrti bez traga. (U prozi dolazi ova riječ tek od Linija); a) obično u stvarima idealnim: magistratum alcui, zauvijek oteti; ritus ; -j- accusationem ; -}- religionem ; -f- legem; •j- memoriam; -f- certamina; y mores; * infamiam; -j- crimen; -j- privata certamina communi utilitate, poradi općinskoga dobra ; * monumenta viri; * dedecus armis, b) rjeđe o stvarima materijalnim: j imagines; -j- libros; j alcjs corpus igni; -f deum aedes vetustate aut igni abolitas; * nec viscera quisquam aut undis abolere potest nec vincere flammis ( meso prilijepljeno za kožu nije se dalo ni oprati ni kuhanjem uništiti.) ftb-dleseo, evi, 3. nestati; iščeznuti, iščezavati, nomen vetustate abolevit ; memoria rei abolevit; * nec abolescet gratia facti, f abolitio, onis, f. [aboleo] ukidanje , legis; sententiae; tributorum; facti, pomilovanje, amnestija, tako i bez dodanoga facti. abolla, ae, f [dvapold; uvapdXXioj ogrtač za zlo vrijeme. Suet. ab-omlnor, depon. 1. * j- željeti, da prođe zlo zlarnenje; ne željeti; mrzi me što; apsol. bene facitis, quod abominamini ; alqd, osob. u frazi: quod abominor, što ne daj Bože, što Bog sačuvao; si mea mors redimenda tua, quod abominor, esset. Odatle abominandus, mrzak, Liv.: a part. pcrf. abominatus dolazi i pasivno; abominatus parentibus, Hor. Aborigines, um, m. Ab origini, prvobitni narod rimski, stanujući s početka po brdima okolo Beate. Ova je riječ postala s vremenom nomen appellat, pa je značila pr ooseoci. abortio, onis, /. [aborior] pobacivanje; nedonošenj e. abortivus, adj. [aborior] nedonošče, filius, Hor. abortus, us, m. [aborior] nedonos, Ter.; abortam facere, pobaciti, Plin. ep. ab-riido, rasi, rasum, 3. ostrugati, oštrici,

abjudico—abrado