Топола

alt-ffirc, ab-f6rcui gl. absum, ab-hiuc, (skraćeno od abhince), adv. upravo „odavle “ ali samo preneseno na vrijeme odsada, prije, (odsada natrag računajući) najčešće s acc., rjeđe s dbl., no samo s num. ordin.; abhinc triennium (Ter.), prije tri gogodine, ima tomu tri godine dana; quaestor fuisti abhinc annos quatuordecim (= ante hos quatuordecim annos) hio si quaestor prije 14 godina, ili ima tomu, 14 godina; abhinc annis quatuor prije četiri godine. ah-horreo, rui, 2. 1.) tranz. (rijetko) zgroziti se, zg razati-se od koga ili čega, prepasti se, 'alqm. ; -j- alqd. 2) intranz. a) žacati se od čega, prepjasti, propadati se od čega, mrsko, ogavno mi je; protivno mi je Ud. otiično s praep. a, ab: a nuptiis; quod non faceret, si a caritate volgi abhorreret. čega ne hi činila, da se žaca od štovanja prostote; abhorrebant arjimi a causa; ascribendo prorsus abhorret animus; -J- s abl. bez praep. b) r azlikovati se od Čega; ne podudarati se s čim, protiviti se čemu, ne ticati se koga, u,natoč hiti čemu; temeritas tanta ut non procul abhorreat (da se ne razlikuje mnogo od) ab insania; oratio abhorrens (ne slažući se) a persona hominis gravissimi; ab utilitate eorum, qui audient, nec ab officio vestro, nec ab ista causa P. Sestii abhorrebat oratio mea (odnositi se); quorum mores a suis non abhorrerent (nijesu njegovim neslioni); Nep.; dolazi i s dat. u Liv.: mos abhorrens huic tam pacatae profectioni; sa inter, orationes P. Scipionis et Tib. Gracchi abhorrent inter se (ne podudaraju se) Liv.; aliqua re abhorrere; apsol.: sin plane abhorrebit (bude li posve nevaljao za) et erit absurdus; odatle pari. abhorrens neumj estan: vestrae illae absurdae atque abhorrentes lacrimae. Liv. ablcio, abiecte, abiectio, abiectus, abiudico. abiungo, ab i uro gl. pod abjicio, abjecte itd. libtegnus, adj. (pjesn. abjegnus troslozno) [abies], jelov, hastile, Liv. abies, et is, f. 1) jela, 2) jelovina i mefconym. * sve Sto je od jelovine načinjeno a) brod; b) koplje; c) pisamce. U pjesnika abjetis, abjete troslozno, abjetibus četverosložno. abigo, egi, actum, 3. [ab i ago] otjerati, odagnati, aliquem rus, Ter.; muscas, volucres et feras; osob. otevsi otjerati, pecus; greges; praedae abactae hominum pecorumque ; lijekom iz sebe što istjerati, pobaciti, partum sibi medicamentis; -f ženu protjerati; * prenes. curas; pauperiem epulis regum; Hropće ukloniti, što; medio jam noctis abactae curriculo (već prošle, minule noći) Verg. ahigi conscientifi,; pbplašiti se.

abitio, onis, f. [abeo] odlaženj'e) polaženj e, o dlazak, -polazak, Com. abitus, us, m. [abeo] 1) polazak, odlazak! 2) * f izlaz, mjesto, kuda se izlazi. abjecte, adv. s ko-mp. i j-sup. [abjectus] upravo: zabačeno, 1) f o rodu i staležu: nisko, quo sordius et abjectius nati sunt. 2) o duševnom nemaru: malo dušno, nec abjecte casum illum tuli; ne quid abjecte faciamus, abjectio, onis, f. [abjicio] -}- odbacivan] e, trop. skunj eno st, malodušnost, debilitatio et abjectio animi, Cio. in Pis. 86. 88. abjectus, adj. s komp. i f sup. [part. od abjicio] upravo bačen, sa-mo prenes, a) o govoru, nemarno izrađen ili govoren, bez poleta, senarii; verba; oratio humilis et abjecta; b) o rodu i staležu, nizak,- familia abjecta atque obscura; o) skunj en, klonuo, malodušan, perculsus atque abjectus; animo perculso; d) o mišljenju , podao, potišten, prostački, saepe in quibusdam aut animus abjectior est aut spes amplificandae fortunae fractior (srce podlije ili nada slabija); manum conjuratorum esse turpem judico et infirmam et abjectam; nihil abjectum, nihil humile cogitare. abjicio, jeci, jectum, 3. [abijacio] 1) odbaciti; pobacati, pobacivati, bdvroi, odmotati, baciti ili bacati od sebe; što s višega mjesta, zbaciti, smetnuti, metali sa —; scutum; arma; telum; tragulam inter munitiones castrorum; insigne regium de capite suo; tela ex vallo; j- literas oppidanis (dobacivati) ; se e muro in mare; se ad alcjs pedes ili se alcui ad pedes; s praep. in i abi. poput oblativa uz ponere, collocare etc.; ut se abjiceret in herba; statuas aeneas in propatulo domi, Nep.; odatle trop. a) nemarno Činiti, nunquam agit hunc versum Roscius eo. gestu quo potest, sed abjicit (samo ga čita); ponendus est ille ambitus (perijod), non abjiciendus (nemarno zaključiti, zaobliti); b) prodavajući dati u bescjenje; spiskati, spraskati, aedes, psaltriam aliquo, Com.; agros, Phaedr. c) pustiti, ostaviti što, okaniti se, odreci se čega, vitam ; salutem pro alqo; memoriam beneficiorum; curam; spem; timorem; legem; vitia; superbiam (Plaut.); aedificationem; consilium aedificandi; consilium belli faciundi; cupiditatem certandi; triumphi postulationem; abjiciamus ista, mahnimo se toga; abjecta omni cunctatione; * abjectis nugis, ostavivši; također lice ostaviti, Scaurum, jam pridem Pompejus abjecit. 2) Oboriti, obarati; poniziti, koga ili sto, belluam, * super abjectum. Odatle a) u 6 u tkati, intercessorem; senatus auctoritatem, oslabiti; osob. moralno poraziti, poklopiti: recitatis literis debilitatus atque ab-

abfore—abjicio