Топола

vući, Plaut: * caput retro ab ictu, povući. 2 prenesAa) zavesti na odmetnuće, otpaditi koga od čega, obratiti, zavesti do se od metne, alqm a fide; legiones, servos ah alqo ; alqm ad se; abducere ad nequitiam. navratiti, Ter.; -j- alqm. b) svrnuti, odvratiti, odvraćati koga ili što od čega, čim se bavi ili što je nakan učiniti itd. animum a sollicitudine, a cogitatione, a cogitationibus, a corpore; alqm ab officio; se a curareipublicae, povuci se od, i se a cura, ab angoribus, proći se, izbiti sebi iz glave, c) poniziti što na što, artem ad merce dem quaestumque, jed. Cic. de div. 1, 41, 92. Abella, ae, f. (AjO.ln] Ahela, grad u Kampaniji, sada Avella vecehia ,glasovit s voćarstva. Odatle Abellani, orum, m. Abeljani, stanovnici grada Abele, Tust. ab—6o, ii (rijetko ivi), itum, 4. otići, odlaziti, otho diti, poći, pohoditi (protivno adire, accedere, redire, manere), 1) upravo a) uopće abeam an maneam; abi prae strenue, sequar, Plaut; abiit (ode), excessit, evasit, erupit; domo, urbe, ab his locis; ab illo, ab oculis, Plaut.; repente ex oculis (o zmijama) Liv.; e conspectu, Plaut. Sali., o brodovima, ex conspectu, Caes.; hinc; * quo; hinc ad legionem domo Plaut., foras, napolje, na dvor ; domum, Ter; hinc domum, Liv.; suas domos, o dvije vojske, Liv.; comitio. Liv. ; * domina; ex Africa; ad alqm in Mauretaniam; (Ter.) in angulum alqo, (Plaut.) ius alqo; abi quaerere, idi tražiti; idi, pa potraži; abi tacitus tuam viam, Plaut.; sub jugum, in exsilium ili exsulatum, u progonstvo; sublimis (uzduham, u zraku) abiit, Liv.; luxuria praeceps abierat, strmoglavio se bio u proprast; non longe abieris, ne treba ti daleko sezati (za primjerima); abire e vita, preminuli iz života, Cic. apsol., preminuli. Hor.; ad deos, preseliti se k bogovima, Cic.; o suncu; zalaziti, Plaut., o sunčanim kolima, Hor. U svakidašnjem govoru osob. u Com. psujući, abi odlazi, nosi se, tornjaj se, vuci se, 1 šikaj se; također abin’? ideš li? abi in malam rem ili abin’ in malam crucem? idi do bijesa, do đavola; quin tu abis in malam pestem malumque cruciatum? Cio.; abi hinc cum tribu- i natibus et rogationibus tuis, Liv.; abi također prijazno i šaljivo govoreći; abi, ludis me, credo, idi, ti mi se rugaš; abi, virum te judico, idi, ti si junačina; non es avarus, abi, nijesi lakomao, idi. b) Kakogod otići odakle, proći, izaći osob. o vojsci, abiere Romani ut victores, Etrusci pro victis; pauci integri, magna pars vulneribus confecti abeunt; * nemo non donatus abibit, Verg.; Hector abit vulneratus vulnere nullo, Ov.; * missus, * excusatus; o službi i časti ostaviti se Čega, magistratu,

2) consulatu, sacerdotio, flaminio, honore; o vre- menu: prodi, prolaziti, minuti, abiit illud a tempus, ille annus, Cio.; tota abit hora, Hor.; b * menses- o bolestima proći, prestati, mii, nuti, abiit pestilentia Oie.; nausea jamne - abiit? Cio.; o stvarima na dražbi: izmaći e se, nedostati ab alqo. 2) prenes. a) u poa slovnom govoru t. t. padati, pretium retro a abiit, cijena je pala, pobijena, Plin. ep. b) u ; govoru nekom tačkom započeti, illuc, unde i abii, redeo, Hor.; nasuprot sed abeo a sen, sibus, ali zastranjenjem od .., quid ad istas ineptias abis? zašto zastranjuješ te i na ovake budalaštine prelaziš ? Cic.; također odstupiU, , uzmicati od čega, etiam tu hinc abis? a > jure; impers. (Liv.) ne inito incepto abiretur. ; c) o posljedicama koga rada, proći, svršiti se, minuti, ostati bez posljedice, non posse istaec sic abire, Cic., hoc fortasse non poterit sic abire, Cic.; d) o stanju: proći, nestati, iščeznuti, izgubiti se, timor, fides abiit, Liv., memoria vetustate abiit, Cic., illa mea, quae solebas antea laudare, abierunt. toga nema više, toga je nestalo, e) prijeći komu ili k čemu, na koga ili na što, facta spes in avi mores atque instituta regem abire £>oi!agano se prilagoditi. Liv.; in proelii concursu abit res ad vires vimque pugnantium u bojnom sukobu prelazi rješenje stvari od razbora na moć i silu onih, koji se bore t. j. razbor se umakne, a snaga tjelesna i sila odlučuju, Nep., ne in ora hominum pro ludibrio abiret, da se ne stavi svima na ruglo, Liv.; ad sanos abeat tutela propinquos, na njih da prijeđe skrbništvo ; * abire in somnum, usnuli, zaspati, f) * pretvarati se, na (u) što, prelaziti u što, in villos abeunt vestes, in crura lacerti, Ov. ; barba comaeque in silvas abeunt, Qo. g) prijeći u što = potrošiti se na što, in quos sumptus abeunt fructus praediorum ? iib-equito, 1., odjahati, Syracusas jedn. lAv. 24, 31, 10. aberratio, onis, f. [aberro] upravo zastranjivanje, (samo prenes.) od čega, što nam je mučno i dosadno, razgaljivanje; zastrana, a dolore, a molestiis, ilb-erro, 1., 1) od čega zastraniti, zaci, zalaziti, zalutali, zabasati, a patre, Plaut.; taurus qui pecore aberrasset. Liv., aberrantes ex agmine naves. Liv. 2) prenes. a) nehotice od čega zaći udaljiti se, zastraniti a regula, a sententia, a proposito, a nonna; ita oratio aberrat ab eo quod propositum est zastranjuje; ad alia; a verbo ne pogoditi pravu riječ; b) misli svrnuti od nešta neugodna, razgaliti, razgaljivati se, quasi aberrare a miseria ; apsol. nihil equidem levor, sed tamem aberro.

4

Abella—aberro