Топола

izgubio je život, ali ga nije protepao; causam, litem; classem, oppidum, civitatem, corpus et vires, dignitatem, virtutem, lionorem; optimates milost velikaša; jus imperii; * fidem vjeru; a osobito smrću izgubiti, filium, liberos, uxorem. Amnion (Hammon), onis, m. \"Au,uwv\ Amon, egipatsko i libijsko božanstvo, štovano u Grčkoj i u Rimu kao Ztvg "Aguuiv, Jupiter Amon, a slikali su ga kao ovna ili muža s ovnujskom glavom. amnicola, ae, comm. [amnis i colo] potočarica, što uz potok raste, Salices, Ov. anmicfllns, i, m. \dem. od amnis] rječica, Liv. amnis, is, m. 1) rijeka;* tok, tijek, secundo amni niz vodu, adverso amni uz vodu; * struja, Oceani, Eridani; * bujica, ruunt de montibus amnes; * potočić. 2) voda ili tekućina uopće. Smo, 1. (fut. amasso, —is, —int, Plaut.) 1) ljubiti, matrem, uxorem, filium, patriam; aliquem singulari amore; 1 iteras, otium; * amat janua limen rado ostaju zatvorena; odatle amare s inf. rado činiti, običavati, (što se često prevodi iterat, oblikom glagola, koji je u lat. u injinitivu) quo pinus ingens albaque populus umbram hospitalem consociare amant, Hor.; quae fleri amat, Sali.; amare se zaljubljen biti sam u sebe, o taštim Ijudma; * teque et tua; j omnia sua; inter se među sobom. Apsolutno : ljubiti, imati dragoga ili dragu, filius meus amat ima dragu. 2) Napose a) com. ita ili sic me dii (bene) ament ili amabunt! tako mi boga! u istinu! također pozdravljajući dii ament, da si zdravo! b) (u svakidašnjem govoru) amare aliquem de ili in aliqua re ili quod etc. kad se kazuje zahvala i zadovoljstvo za što: jako dbvSzan ili držan komu biti za što; et in Atili! negotio te amavi; te multum amamus, quod ea abs te diligenter curata sunt, jako nam je drago, veoma smo ti obvezani, što Ud.; amo amorem tuum drago mi je, Što ljubiš, veseo sam s tvoje ljubavi, o) (u konverzaciji) amabo te molim te! učini mi ljubav! imaj dobrotu! cura, amabo te, Ciceronem nostrum; amabo te, incumbe in eam rem et ad me scribe; kadšto slijedi ut, ne: amabo te, mi frater, ut assignes. -{• amoene, adv. [amoenus] prijatno, ugodno, u, dob no, amoenissime habitare. Smoenltas, atis,/. [amoenus] 1) u klasičnoj prozi gotovo samo omjestu:prijatnost, ugodnost, milina položaj a, fluminis, hortorum, domus, orarum et litorum, amoenitates ad delectandum. 2) pretkl. i poklas. i o drugim stvarma: dražest, milina, ugodnost, amoenitates vitae udobnosti, raskošnosU života- amoenitates intempestivae; amoenitates

verborum, orationis. U Plauta, kad se tko milujući nagovara, mea amoenitas zlato moje; slatka dušice! amoenus, adj. s komp. i sup. = * am-moenus, „oko gradskih zidova“ daklem: 1) u klasičnoj prozi o položaju: Ijubak, prijatan, ugodan, locus, ager, salicta, ripae, litus; praediola et belle aedificata et satis amoena (sravni dulcis)' * -j- supst. amoena, orum, prijatne pokrajine, strane Asiae, litorum. 2) o drugim stvarma: prijatan, ugodan, udoban, cultus amoenior (odijelo odviše elegayvtno), quam virginem decet, Liv.; consita magis amoenis quam necessariis fructibus više za nasladu nego za potrebu, Liv.; vita, ingenium, Tao. a-mollor, litus sum, 4. dep. 1) s trudom i s naporom što maci, ukloniti, objecta onera; f obstantia silvarum; (Ter.) uxorem; (Tao.)\ amoliri se, kiniti se s očiju, Ter. 2) trop. odbiti, -j- dedecus; -j- invidiam crimen que ab aliquo ; također u govoru : minuti, muko m minuti što, mimoići što, amolior et amoveo nomen meum, Liv. amomum, i, n. \apmpov\ amom, plod biljke, od koje su balzam dobivali, Verg. (Cissus vitiginea Linn.); pa odatle i balzam, inače sucus ili pulvis amomi, koji se od te biljke pravi: in gelidos fundit amoma sinus, Ov. Smor, oris, m. [amo] 1) ljubav, patriae, literarnim; in amore esse alicui, ljubljen biti od koga; mihi estin amoribus ljubim ga; amores hominum in te; u bludnom smislu, * amor primus prva ljubav; amores et hae deliciae quae vocantur ; * nutrit amores (Ijuvenu vatru) Cynthia; personifikovano Amor, bog ljubavi Amor, Kupido; također pl. Verg. Hor. Ov. 2) ljubimac, amores et deliciae tuae;-j- amor et deliciae generis humani; -j- ljubavnica, Ijubaznica. 3) trop. pohlepa, pohota, stupri; consulatus; cognitionis; amicitiae; amor sceleratus habendi lakomost; * amor est cognoscere željan sam saznati. amotio, onis, f. [amoveo] uklanjanje, odbijanje, doloris. a-mCveo, movi, motum, 2. odmaći, odmicati, udaljit i, u dalji vati, uklon it i, ii klo nj at i f opraviti, opravljati, aliquem ex, ah aliquo loco ; amovere se udaljiti se, otpiriti, Ter. Liv.; * amovere boves = ukrasti; -j- amovere aliquem in insulam prognati. Odatle amovere libidinem, odium, invidiam, metum; molestiam; culpam a se; sensum doloris a sententia (licenda ne dati, da osjećaj boli djeluje na sud: amoto ludo bez šale, ne šaleći se, Hor.; sravni amolior; Saturnum quaestorem a sua frumentalia procuratione. Amphiaraus, i, m. [' Au(puouog\ Amfiaraj, sin Ojiklov i Hipermnestrin, muž Erifilin [Eri-

Ammon —Amphiaraus