Топола

ancilla, ae, /. sluškinja, dvorkinja: robinja; (Sati.) oposit. mulier ancilla žena sluškinja. ancillaris, e, adj. [ancilla] sluzav ski, rob injs k i, artificium. ancillula, a e,/. [dem. od ancilla] sluškinj ioa , r obi nj i c a. ancipes, (PLaut.) ostario oblik = anceps. Ancon, onis, f. [ 3 Ayxi6r] i Ancona, ae, f. A liko na, grad u Italiji na Jadranskom moru, i sada Ancona, odatle Anconitanus, i. m. Ankouac. ancora, ae, [&yxotut] sidro, lenger, ancoram solvere izvući, dizati sidro: ancoras tollere, isto: .praecidere ancoras presjeći sidro; ancoras jacere spustiti, baciti sidro; moliri ancoras namotati sidro; ancoram figere sidro baciti: tenere in ancora navem usidriti; in ancoras evehi zajedriti sidra ne izvukavši. ancorale, is, n. [ancora ] gumina, sidre nj ak. ancorarlns, adj. [ancora] sidreni, fanis, Caes. Ancus, i, m. [ancus, sluga] Anko, n. p. Ancus Martius (sluga Mar ton) Numin unuk, gledaj Marcius. Ancyra, ae, /. [’.l/xvou] Ancira, glavni grad u Galaciji, odatle Ancyranus, adj. anoirski. andSbata, ae, m. andabata, vrsta gladijatora s kacigom bez vizira, koji su sljepački boj bili na razveseljivanje gledaocima, ,jer su po vjetru mahali. \ ndr-cfivi, (-gavi), orum, m. A u deka vi, galsko pleme na donjoj Loiri. Andes, ium, i Andi, onim, ni. Audi, galsko pleme na sjeveru rijeke Loire, gdje je danas Anjou. Glavni je bio grad Inliomagus (Angers sur Mayenne), Caes. b. g. 2, 35; 8. 7. Andraemon, Onis, m. \)Avd\mCywv\ 1) muž Drijopin, otac Amfisov. 2) kralj kalidonski, otac Toin (Thoas), Ov. Andria, Andrius gledaj Andros. Andriscus, i, m. {'Avđgia/.og] Andrisk, rob, koji se izdavao za sina maćedonskoga kralja Pe-rzeja, imenom Filip [stoga Pseudofilvp zvan] potakao je Makedonce na treći rat protiv Rimljana , koji ga uhvatiše i u triumfu u Rim odvedoše. Androgeus, i, ni. | Aii dr ogej, sin Minojev i Pazifain, übijen u Ateni iz prijevare, Jer su mu bili zavidni, što je u igrama sve nadvladao; al im se Minoje osveti te su morali svake godine po sedam mladića i seriam djevojaka slali na Kretu Mmotau/ru za žrtvu, Verg. Ov. dolazi i oblik Androgeon, onis, Prop.; odatle Androgeoneus, adj. Androgeonov, Cal. androgynus, i, m. {dvS(t6yvro f] dvospulac, melez. Andromache, es, f. ['Aviipogii/ri] A ndr o maha,

kći EjeMjonova, fena Hektorova, a po njegovoj smrti zarobljenica Pirova, poslije udata za, Helena, brata Hektorova, Verg. Adromeda, ae, i Adromede, es, f Andro meda, kći etijopskoga kralja Cefeja i Kasijopejina. Kasijopeja se hvalila, daje ljepša od Nereida, koje su zato Neptuna nadrškale, da je Cefejevu zemlju poplavio i poslao ii nju nekaku neman. Da se toga oslobodi, morao je na Jupiterav savjet kćer Andromeda izložiti, da je ona neman pojede, ali je Perzej oslobodi i potom za ženu uzme, Ov. andron, ouis, ni. [nVd'oiui'] andron, hodnik u Rimljana medu dva zida, Plin. ep. Andronicus* i m. (Av<Sq6vixos\ Andronik, grčko ime vlastito, najznamenitiji je Livije A., zdrobljen kod. zauzeća Tarenia, rob u nekoga Divlja SaMnatora, prvi dramski pjesnik latinski, živio Je oko sredine 3. vijeka pr. Is. Andros, i, f [») "AviSoog] Andar, jedan izmedju većih otoka ciktadskih, bolje na sjeveru. Odatle Andrius, adj. andarski; Andria, ae, /. Andarka, žena s otoka Andra, komad Menandrov, koji je Terenoije polatinio. anellus, i. m. [dem. od anulus] prstena!:. Plaut. Ho r. Anemurium, ii, n. ['Avtpovinov\ Anemurij, rt u Gioiliji, najdalje na jugoistoku s gradom istoga imena, u Tao. Anemuriensis civitas, anethum, i. n. [cifriltov] kopar, [Anethum graveolens Linn.\, morao, Verg. anfractus, (amfr.), us, m. [am i frango] 1) savitak, obavit; viarum, montium; litorum; recta regione, si nullus anfractus intercederet; anfractus annuus ili solis optok. 2) trop. a) o govoru: opširnost, razvlačenje, circuitio et anfractus; oratio sit circumscripta non longo anfractu perijodom b) o pramiišlvu : krivudanje, kojim ide odvjetnik, judiciorum, angina, ae, ,/'. [ango] grloholja, gro'niču, Plaut. angiportum, i, n. angiportus, us, m. ili tijesna u l i ca, pokraj na ulica. Angitia, ae, f. (mjesto anguitia od anguis zmijinjica) Angijica, božica stanovnika oko jezera fucinskoga, koja je Marže i Marubije naučila liječenja, Verg. aug«, nxi —3. [tiy/ w] upr. uziti, 1) daviti, gušiti, guttur, Verg.; uopće: mutiti, tištati, Div. 2) trop. tištati,uznemirivati, aliquem, animum alicujus; (Hor.) aliquem inaniter, gravi maerore, pudor te malus angit; angi ili rjeđe angere ae animi (Piant.) ili animo, mučiti se, aliqua re. de aliqua re radi čega ; slijedi rečenica sa quod; aco. o. inf: zavisna upitna rečenica. angor, oris, m. [ango] 1) tjeskobu, gušenje , aestu et angore vexati. 2) trop. uzrujano st,

ancilla—angor