Топола

12

poslije devetgodišnjeg vojevanja i samostalnosti Karadjordjeve Srbije ponovno morali potpasti pod Tursku kao njena raia.

Samom ruskom caru Aleksandru I. bilo je stalo do toga, da Srbija prihvati bukareški ugovor, te s toga pošalje svog poslanika grofa Iveliča do Karadjordja. Ivelič stigne u Topolu 28. jula 1812. Ivelič je Karadjordja utješio i uvjerio ga o dobrim namjerama svoga cara, te je ujedno gledao, da ga odvrati od svakog pokušaja protiv Turske, govoreči, da valja dobiti vremena, dok Rusija bude od neprijatelja očiščena, pa da onda poradi na tome, da Srbi od Turske postigr.u sve ono, na što su prema uspjesima u svom ustanku imali prava. U dogovoru sa grofom Ivelićem Karadjordje pošalje deputaciju 3. augusta 1812. u Carigrad do samog sultana s time, da saznađu, što sultan namjerava, ali i da ne sklapaju odmah mir, nego da pregovore odugovlače sve dotle, dok se prilikc u Rusiji ne bi popravile.

Po odlasku srpskih poslanika u Carigrad Karadjordje sazove dne 15. augusta narodni zbor u manastir Vraćešnicu i na tom zboru grof Ivelić obnaroduje želju ruskog cara, te se narod nad moštima Sv. Kralja Prvovjenčanog uz grmljavinu topova svečano zavjetuje, da će biti vjeran ruskom caru i đa se povjerava jedino njegovoj zaštiti. To knezovi svojim potpisima i pečatima potvrde.

Turskom je u to vrijeme vladao sultan Mahmud 11., čovjek vanrednih sposobnosti i silne energije. On je nastojao po što po to, da u Turskoj povrati red i poređak, a naročito da stane na put ođmetanju pojedinih paša i samih hrišćana, te da tako Turskoj vrati sjaj i veličinu, koju je imala za njegovih pređaka. Baš u početku njegove vladavine najviše mu je brige i jada zadavala Karadjordjeva Srbija te ie stoga odlučio, da prvo-i prvo pokori nju, a za to .mu se je dala najbolja prilika tek tada, kad je Rusija bila zapletena u rat sa Napoleonom te nije imala kade brinuti se i za Srbiju.