Учитељ

Психологија 405

Da se povratimo na glavnu podjelu same pažnie, naime na зротапи (пећонспи) 1 зуојемоји (ћоНпнспи) Како ih također i Мештапп Мазтсета. U didaktičnom pogledu ove su dvije vrste pažnje od velikog značenja, pogotovo po napredak učenika. Prvu smo nazvali osjetilnom, a. drugu intelektualnom i prema tome postavili ujedno i glavnu razliku. Osjetilna pažnja biva obično iz vaniskog, realnog svijeta pobuđena, te osoba, koja je u položaju takove pažnje, pokazuje i neke karakteristične vaniške simptome. Obična je pojava, da se tom prilikom ukoči glava, pa i čitav organizam kao da inklinira prema onoj strani, odakle izvjesno osjetilo prima utiske. Oči su rastvorene i pogled stremi, a usne su često puta stisnute ili ie donja pritisnuta zubima.

Kod intelektualne pažnje nema tih tjelesnih simptoma, ali je Ipak organizam u nekom posebnom položaju kao n. pr. tihom sjeđenju. :

Kako je svaki akt pažnje u savezu sa čuvstvom, to dr. Barth ističe, da je kod osietilne pažnje ugoda u samom predmetu, objektu, dok kod intelektualne u predodžbi. Osobito je jak duševni pokret, dakle čuvstvo, kad ie pažnja u očekivanju, a osjećanje se izražava u čuvstvu napelosti. | '

Od osobite je važnosti, kako jedna, tako i druga pažnja. Svakako da se kod djece iavlja najprije osjetilna pažnja, pa Meumann ističe, da su sva ona djeca predisponirana za dobre promatraoce, kod kojih se iz rana pokažu znakovi ove pažnje. Zato je sposobnost osjetilne pažnje od velike važnosti po razvitak ličnosti.

Ova pažnja u ranom djetinjstvu pokazuje i neke nagonske potrebe, pa zafo vidimo u odabiranju igre podijelienost između muške i ženske djece. Ali ne samo ta razlika da se ističe kod osjetilne pažnje, nego kod djede, a i kod odraslijih pokazuje ona interesne sfere, kojim se predestinira biranje poziva. Dom, a škola pogotovo, mogu iz ovoga da nauče, kako će najuspješnije diečlo= vati na razvitak jedne ličnosti. Praktičan život pokazuje doduše vrlo mnogo slučajeva, kako se navikom. može i jedan poziv ili jedno zanimanje, koje je bilo izvan interesne sfere, učiniti kao da je ono prirođeno. U tome se ogleda velika moć vježbe, a stime i navikavanja, koju Maumann postavlja kao mogućom za savladavanje i mnogo težih nedostataka i zapreka, te uz predđispozicije

fiziološke i psihološke naravi može da proizvede uspjehe i kod

ličnosti, koje za izvjestan posao i nemaju prirođenog dara.

-