Учитељ

116 Учитељ ukloniti. Naprotiv tomu nazivaju se psihoze bez defekta inteligencije fankcionelnim psihozama, jer se tu ni najutančanijim те+одата пе тови докаган makroskopičke ni mikroskopičke ргоmjene veliko-možđanske kore. Ovđe se upravo ne radi o nedostajanju predstava i niihovog spajania, nego samo O abnormite= tima njihovog proijecanja, raspoloženia i t. d., ne O razorenju samih elemenata, nego O poremećenjima njihove djelatnosti ili „funkcije“. Naravno, da i kod fih poremećenja mora da bude materijalnih promjena, ali one su tako neznatne, da se u većini slučajeva ne mogu ni zapaziti. = Granica dakle između defekt-psihoza i psihoza bez defekta inteligencije nije oštra. Jedan te isti uzrok, n. Pr. otrov u fijelU, koji kod slabijeg ili kraćeg djelovanja izazivlje funksionelnu Dpsihozu bez defekta inteligencije, može kod jačeg ili duljeg dielovania dovesti do psihoze sa defektom inteligencije. Tako se istoobjašnjava i onaj slučaj, gđe ponekad neka psihoza proteče пајprije bez defekta inteligencije, a tek kasnije, kako se obično kaže, „sekundarno“, nastupi defekt inteligencije. Zato se takovi slučajevi nazivlju „sekundarnom demencijom“. Mi ćemo u ovoj radnji govoriti o urođenim defekt-psihozamaili organičkim psihozama dječije dobe. Djetinstvom označujemovrijeme od poroda do puberteta, odnosno do 14.ili 15. godine. · Delfekt-psihoze mogu da budu urođene ili stečene. Sve urođene defekt-psihoze nazivlju se također i imbelicitet ili urođena. slaboumnost, a sve stečene demehzija. Prema stupnju defekta inte· ligencije razlikovati ćemo kod urođenog slaboumlja tri stupnja: idiotija, imbecilitet U užem smislu i debiliiet. Idioditija je najteži, a deblitet najlakši stupanj urođenog slaboumlja. Казргозгапјепоз! imbeciliteta. Slatistike, koie su nam danaspri ruci, nisu pouzdane, jer u svima državama nisu mnogi imbt= - cili u zavodima internirani, pa se njihov tačan broj ne može da konstatuje. Naročito se laki oblici debiliteta često pregledaja ili šesa lako razumljivih razloga zatajivaju. VO Prema stariloi Kolmanovoj statistici dolazi jedan imbecil: u Pruškoj na 720 stanovnika, u Bavarskoj na 659,u Vitenberškojna 482, u Saskoi na 729, u Oledenburgu na 945, u Austriji na 683, u Ugarskoj na 761, u Kantonu Bernu na 335, и Папзкој па. 1.248, u Švedskoi na 2.554, u Norverškoj na 835, u Engleskoj na77L u Škotskoj na 727, u Irskoj na 803, u Francuskoj na 1.028, u Belgiji na 2.890 stanovnika.

та Оне адио о о ин а

VN. У

AMA OM i AGA аса ла

po.

rj;