Учитељ

UN RNA NAKA

Na višem stupniu općeobrazovne srednje škole, koja pretstavlja problem za sebe, trebalo bi svakako voditi računa o tipičnim sposobnostima i sklonostima u svrhu da se njima dade mogućnost što punijeg razvoja. To se u stranom svijetu (osobito u Francuskoj) čini razdjeljivaniem obučne građe u višim razredima na obligafnu ti. obvezatnu jezgru i na t. zv. dobrovoljne kurseve, kojih u Francuskoj ima dva: matematički i filozofiiski, a u drugim zemliama i više (na pr. u Nijemačkoj i poznatom mannheimskom sistemu Sickingera), već prema tipičnim kulturnim područjima, interesima i sklonostima. To su filološko-historijski, biološki, matematsko-prirodoslovni, filozofijski, tehnički, ekonomski itd. — U tom obliku srednia škola bi sretnije i ispravnije poslužila budućem opredeljenju i radu na univerzitetu i visokoj školi, a da i ne govorimo o tome kako bi se putem ovakve škole svršeni abiturijent općeobrazovne škole lakše prilagodio posebnim zahtievima koje na njega stavlia izabrano zvanje — ukoliko ne nastavlja školovanje na visokoj školi. Općeobrazovna enciklopedičnost više srednje škole bila bi na tai način izgrađena i u duhu potreba visoke škole koja je po svom karakteru specijalna.

Konačno, da ne idemo u širinu, potrebno je na završetku reći još nešto. Problem obrazovanja nastavnika svih vrsta pretstavlja iedan značaini problem. Osobito ie on, po mišljenju velike većine, Važan i gotovo akutan za pedagogijsko obrazovanie srednjoškolskih profesora. Mi smo danas sviedoci jedne opće struje pedagogiziranja našeg cjelokupnog školskog života. Za srednjoškolske nastavnike to će međutim biti nedovolino sve dotle dok se na neki način ne preorijentira već na univerzitetu priprava za budući učiteliski i odgajateliski poziv. Ne potcenjuje se time njihova pedagogijska svijest i volja; naprotiv, kod nas se u tom pogledu mnogo radi, a u Zagrebu čini se i najviše u našoj državi. Ali sve to nije još ono što se traži i očekuje. U srednju školu umesto učitelia ulazi stručniak! Eto u tome leže poteškoće a u tome i cijeli problem. Da se to pitanie djelotvornije riješi bilo bi potrebno, u iednom određenom značenju te riječi, i pedagogiziranje filozofiijskog fakulteta t|. intenziviranje pedagogijskog studija (rad u vježbaonici). Dakako da je on institucija nauke i naučnog rada i da se prema tome rukovodi bitno metodama naučnog istraživanja; on je i nikao iz duha i potreba nauke. Ali on danas ima da posluži i iednom drugom, vri|ednom i širokom, zadatku, zadatku da sprema i osposobliava mastavnike, srednjoškolske učitelie, kako bi ovi, nadahnuti svojom odgoinom zadaćom, a osposobljeni pedagogilski, općekulturno i stručno, mogli izvršiti one zadatke koje na njih postavlia duh i ideja njihova poziva.

Svijesni smo toga da |e problematika jedinstvene škole s obzirom na njenu organizaciju vrlo složena. Mi smo željeli da sa nekoliko napomena osvijetlimo bar glavnije elemente njene. Iz svega rečenoga, s obzirom na školskoorganizatornu stranu jedinstvene škole, izlazi da ona nije neki linearni put nego je naprotiv stablo sa jednim čvrstim korijenom koje se prema svoioi visini sve više i više razgranjuje ostajući pri tome ipak jedna organična cjelina.