Учитељ

O ZNAČENJU ŠKOLSKE PRAKSE

Novi duh rada i živofa ulazi u škole svih krajeva i svih kategorija Učenik nije više puko sredsivo za nastavo gradivo, on poslaje ličnost, čovjek koji imade svoje fežnje i svoj zadatak. Nova pedagogija počinje да se shvaća kao primijenjena filozofija, jer feži zatim da realizuje duhovne pohrebe drušiva, da dovede u sklad fežnje individualno i socijalno, fe da slvarnim uspjesima približi ljude općim idealima čovječanstva. Naše doba pokazuje u fome mnogo zamaha. Na svim slranama javljaju se školski reformatori koji feže da školski rad oduhove, da ga pridignu i svrsfaju u sklop većih socijalnih i kulturnih pofreba. Svi znaci pokazuju da će nedaleka budućnost bilježiti veliki zamah i uspjeh pedagoške nauke, ali koliko se god bude i dalje javljalo novih sfruja, mislimo da se neće moći više ni jedna od njih da udalji od pedocenfričnoga slajališta i od glavnih načela radne pedagogije. Reformni pokret nove škole koji zahvaća sve kullurne zemlje razvija se na principu aktivnosti u duhu dječje samoradnje о ари živofa u duhu slobode i zajednice. Ovim savremenim peda- goškim mislima prožet je nesamo uzgojni nego i naslavni rad, pa se stoga iraži i provodi u novome duhu i reforma školske prakse.

U posljednje vrijeme radi se i kod nas sve inlenzivnije na reformi пазе озпоупе пазјаме. Џ fome pravcu uspješno djeluju naši pedagoški pisci, i svojim zasebnim djelima i svojim prilozima u pedagoškim časopisima, a neki od njih i kao mefodičari aklivno rade na polju školske prakse. Zadnjih godina jako se i u našoj zemlji ističe polreba za reformom i kvalifafivnim podizanjem našega školstva, jer u fome mnogo zaoslajemo za mnogim kulturnim zemljama. Traži se nesamo vanjska organizacijska reforma nego i unufrašnja, duhovna reforma naše škole, i jo unošenjem novoc duha u školu i nastavu, reformom školskog rada i odnosa između učilelja i učenika, fe reformom učifeljskog obrazovanja.t) Do osnivanja Ogledne škole u Beogradu, sav je rad u fome pravcu, uglavnom, imao privahni · karakter. Međulim i naše prosvjeRne vlasti uočile su neminovnu potrebu reforme osnovne naslave, pa je 1935 god. osnovana prva ogledna škola kod nas, i fo u Beogradu, a u foku ove godine olvorene su i dvije ogledne škole u Zagrebu fe jedna u Ljubljani — šfo preisfavlja veliki dobitak za našu osnovnu naslavu i prosvjetu. Zadalak je ih škola osfvarenje nove škole rada i živofa kod nas, a krajnja svrha toga rada i reforma naše škole.?) | mimo osnivanja ovih oglednih škola i rada u njima freba naglasiti da se i dosad u vježbaonicama naših učifeljskih škola provodio uspješan rad u duhu školske reforme i novih pedagoških zahljeva. Neke od fih vježbaonica sa svojim dobrim i iskusnim mefodičarima djeluju već niz godina kao prave ogledne škole.

=

1) Апје Defrančeski: Oko reforme naše osnovne nastave. Zagreb 1934. *) Dragoljub Branković i Todor Lilić: Ogledna narodna škola. Beograd 1937. Учитељ 6