Учитељ

Ур _____________=-_-__-н_ = _-

nesrazmjer koji vlada između pedagogijskih (školskih) zahtieva i mogućnosti dječjih, te nije škrtario s istinama kada ie kritički prikazivao kakvo strašno neznanje vlada kod tadašnjih učitelia o dijetetu uopće. Prvi dio njegove knjige ima o tome vrlo zanimljivih podataka. Međutim Binet je autor poznate test-metode u svrhu utvrđivanja prosječnog znanja i sposobnosti za pojedino doba od prvih godina do navršene petnaeste, pa ie niegova metoda, prilagođena u postupku (revizija) prema prilikama u pojedinim zemljama, primjenjivana iednako u Evropi kao i u Americi, pa tako i kod nas. I danas je ona uglavnom vladajuća u stanicama za savjetovanje pri izboru poziva.!!)

I ako je ova Binet-ova metoda stvarno i danas vladajuća kad se radi o kvantitativnom mijerenju duševnih sposobnosti (inteligencije), našim radnicima u ovom pogledu poznati su i drugi načimi ispitivanja, na pr. Ebbinghausovo, Bobertagovo, Nečajevo, Sternovo i dr. U Hrvata je u tome najviše učinio dr. Franio Mandić, pa je svoj rad objavio u posebnoi knjizi, u kojioi tumači što ie inteligencija i prikazuje sve važnije metode po kojima se ona može »mijeriti«.!?) Uz dra Mandića dosta se ovim radom bavila dr. Mira VodvafkaKočonda, a također i dr. Elza Kučera, pa o tome publicirale i nekoje svoje radove. U svojoi radnji Psihološka analiza popunbenoga testa iznosi M. V. Kočonda rezultate i zaključke svojih eksperimenata, vršenih na temeliu Ebbinghausovog kombiniranog testa. Postavivši dva oblika ovog testa, jednog cjelovitog s prazninama i dvaju koji se nadopunjuju, a iz kojih se izvode zajednički zaključci, utvrđuje da se samo kod ovog posljednjeg iziskuje inteligentna radnja, dok kod prvog nije potrebna.%) Dr. E. Kučera bavi se u jednoi svojoj radnji o pedagogijskoj primjeni rezultata u ispitivanju inteligencije.)

Kako ie ovaj rad od važnosti za one koji se spremaju za učitelisko zvanje, to prof. Josip Demarin piše posebnu raspravu ističući da bi pedopsihologiji i eksperimentalnoj didaktici trebalo više pažnje pokloniti na učiteliskim školama.!»)

Svakako pod utjecajem ovog eksperimentalnog pedagogiiskog rada u svrhu da se ispitaju sposobnosti i darovitosti djece, da ih se, prema »infteligenciji« tipizira, rasporedi, a također i ugledanjem na

1) Naslov prilevoda glas: Savremene misli o školi i djetetu, Sarajevo 1927 (Г 5м.), 1928 (11 1).

12) Dr. Fr. Mandić: Ispitivanie inteligencije, Zagreb, 1928.

53) M. Vodvarka - Kočonda: Psihološka analiza рорипђепог testa (Prilog k objašnieniu poima inteligencije), Zagreb 1929 (niemački). Vidi ioš od M. V. Kočonde: Teoretski rezultati jednoga testa za inteligenciju, Revija za filozofiju i psihologiiu, Zagreb 1927, sv. 1/2, str. 60.

1) Zbornik za pučku prosvjetu, Zagreb, god. II (1924), str. 80—82.

15) Пејесја 1 редагоска раћо/ог!ја па џетбејј5Кк1т školama, Napredak i Savremena Škola, Zagreb 1992, sv. 1/2 i 3. Ovom prilikom treba istaknuti da se u nas prof, J. Demarin najviše bavio problematikom pedagog. psihologije, što dokazuju i ova tri njegova rada: Psihologija razredne zajednice, Napredak i Savr. Škola, god. 1932, br. 6—7—8 i 9/10, Istraživanie dječie duševnosti kod ijezične nastave, Napredak i Savr. Škola, god. 1939, br. 1/2, te Psihologija učitelia, Napredak, god. 1985, br. 2.