Учитељ
o
rad je važni činilac u izgradnji socijalnog: razvitka, on je trajna i časna funkcija društvenog odgoja.
Napredno učiteljstvo odnosi se prema sociologiji konkretno i neposredno. Nastojanja oko školske reforme nemaju samo individualno-psihološko značenje nego imaju i znatne kulturno-socijalne reperkusije (v. dr. Jaroslav Šima: »Sociologila odgoia — vychovy«, Naklad Československć grafickć unie, A. S. Praha, 1938; to ie prvi slavenski spis o tom područiu, izgrađen kao dio sociološkogp sustava na empiričkom temelju).
Sociološki studij znatan je činilac u izgradnji današnje peda-. gvoške ličnosti, jer je odgoi sociološka pojava. Funkcija je učitelja a društvu — predavati i prenositi kulturne vrednote na mlađe generacije. Učiteli je dakle socijani činilac, kojega glavna funkcija počiva u odgojnon dielovanju.
Naše učitelistvo, koje u kulturnom pogledu napreduje unatoč veoma teškim prilikama našega općega narodnog života, zacijelo će radosno pozdraviti, ako se studii sociologije uvede u naše srednie i visoke škole. i
Praktički Amerikanci u tom su pogledu učinili veoma mnogo tako, da su izdali već elementarni priručnik sociologije, pravi sOCIološki »Orbis pictus« za zreliju omladinu. |
Naš inteligent stvara nazor o svijelu i životu na temelju vladujućega režima ne osvrćući se uopće na narod. Žalosna su neznania o glavnim zakonima sustava i razvitka civilizacije, kulture ı društva. Stoga i izgleda tako život većine inteligenata. Svaki bistriji radnik danas se u politiku bolie razumije nego većina inteligencije, a ona se još čudi da je politički nemoćna.
Ovai kratki pregled ima zadaću, da posluži kao prva orijentacija za upoznavanie razvitka i današnjeg stanja sociologije kod Hrvata.
Uvod. Dok o razvitku hrvatske filozofije imamo dva prikaza (iedan od dra Alberta Bazale u »Obzorovoi spomen-kniizi«, a drugi od dra Stiepana Zimmermanna »Filozofija u Hrvatskoj zastupana po svećeničkom staležu — kroz tisuću godina«. Zagreb, 1999), ne postoji o razvitku hrvatske sociologiie nikakav prikaz. Kako ie ovai referat prvi svoje vrste, to valia reći da i zbog same te činjenice ne iscrpljuje cijeloga predmeta. Hrvatska braća Česi, kojima -hrvatska kulturna javnost zahvaljuje za mnoge duhovne vrednote, imaju o razvitku svoje sociologije nekoliko prikaza (ia pr. od prof. dra In. A. Bi4he, od autora češkog sustava sociologije prof. E. Chalupnor itd. »Apercu 'de la philosophie en Yougoslavie« (Beograd, 193 u povodu Međunarodnoga filozofskog kongresa u Pragu od dra D. Nedelikovića) nema gotovo mi spomena O razvitku sociologije.
Kod Hrvata se sociologija ne uči u srednjim školama, a sve do nedavna bila je zanemarena na sveučilištu i na visokim školama. U tom su pogledu pred Hrvatima i Rumuni, koji imaju na svakom svom sveučilištu katedru za sociologiju, a sociologi|a se podučava i na srednjim školama. Izvrstan je priručnik prof. Dimitrie Gustija i Traian Hersanija »Elemente di sociologije« za osme razrede rumunjskih srednjih škola. Ono, što ie o potrebama sociologije u srednjim školama pisao prof. E. Chalupny (»Sociologie a školy«)