Учитељ

AI II" O aca

који данас истичу присталице социологије унапред ослобађа ову науку од службе свакој метафизици и. свакој идеологији и позива научне раднике да обогате народну заједницу и омладину научниј истинама и утврђеним појмовима и путоказима о друштву и поло“ жају човека у њему. Служећи истини, социологија служи у исто време човеку и своме народу. Тако је социологија постала код нас и то код њених најистакнутијих и аутентичних претставника средство победе научног духа над произвољностима и хуманизма над искључивостима свих врста. |

Dr. Ivan Esih, Zagreb III — MPazvita# sociologije Rod Hrvata

»Nijedno zvanje, koje iziskuje više iuaučne spoznaje, ne može se danas valjano vršiti bez sociološkoga obrazovania.« E. Chalupny: »Sociologzila i škole« (Praha Orbis 1999, str. 74)

Današnie doba nameće роtrebu, da se raziasni odnos pedagoga prema sociologij, kao što је tai odnos bio prošlih decenija razjašnjen prema psihologiji. Suvremeni školski i odgoini rad počinje se i kod Hrvata izgrađivati na naučnim temeljima. Dosta ie spomenuti znatna naučna ајеја prof. dra Pavla Vuk-Pavlovića, autora адјеја »Ličnost i odgoj« i brojnih i u medunarodnom svijetu priznatih naučnih rasprava i s područja pedagogije i srodnih disciplina. Posliie psihološkog obrazloženja dolazi na red sociološko obrazloženje školske problematike. 1 паде učiteljstvo po prirodi svoje funkcije bavi se sociologiiom djeteta. Sociologija, — premda ije iedna od naimlađih disciplina — već se u kulturnom svijetu toliko specijalizirala, da pojedinac jedva može obuhvatiti cijelo njezino područie. Svakomu čOvjeku, koji prati društvene odnose, posve je jasno, da opća sOciOlogija ima golemo značenje i veoma mnogo dodirnih veza s inte-

resima i problemima misaonog čovjeka, a u prvom redu паргедпог " иснеђа.

Učiteli ie danas svijestan, da i om, više nego tko drugi suraduje u izgradnji novog društva. On računa s tim, da se titraji društva prelijevaiu i u školske klupe, u dječiu dušu. Učiteliev školski