Учитељ

568. ли а виа уза МЕ EA

мога života, koji ne postoji u njihovoj porodici i školi, ti. dati im mogućnost za igru, rad, muziku, čitanje, samoobrazovanje, uzajamnu pomoć i, što je najglavnije, pribaviti im radosti.

Vaspitač ima zadatak da »organizuje dečii život«, ali im ništa ne sme da natura. Glavni zahtev, koji ie Šacki postavio sebi i svojim saradnicima, sastojao se u umenju da se shvate dečji interesi i da se oseća jedinstvo s njima. Amorfna dečja masa mora biti organizovana u društvo, ali ne pomoću spoljašnje discipline, Već pomoću unutrašnjih snaga koje se skrivaju u duši svakoga deteta. »Pre nego što је ovo primitivno, iako donekle organizovano društvo moglo i postati, pre nego što su deca počela biti svesna koristi od neke društvene organizacije, moralo se počiniti. mnogo grešaka i utrošiti · mnogo snage uzalud. Pogrešna je bila misao, da je bilo dovolino da nam deca samo dođu, u našu kolohiju, pa da odmah postanu slobodna. Mi još nismo znali da su deca,u toku svoga kratkoga života bila puna гдамћ navika i.predrasuda... Mi nismo zapažali to kako su nas. okolnosti neprekidno nagonile, nas vaspitače, da se umešamo u Život naše dečje republike, kako su ropski, uslovi,bili u kolima su deca živela kod kuće i kako su se. oni utisnuli u. njihov. karakter i vukli ih u suprotnom pravcu. Mi: nismo hteli zapaziti koliko је bilo potrebno naprezanja i trplienja, da se naša deca oslobode od. naslaga njihove strašne sredine, da bi najzad mogla živeti prirodnim, dečjim životom.« ДА Бе пате и Зеу WO | 5 "Takvo lično iskustvo, više nego teoriska razmišiianja, navelo: ie Šackoga да замјада пјесоу prvobitni ideal siobodnoga vaspitania. Sredina u kojoj deca žive i jeste pravi uzrok: njihove neslobode. 'Sredina je kao neko odricanje slobode. Zadatak 'vaspitania malazi se: u odricanju ovoga odricanja. Ali nije moguće Odricati tu:konkretnu, istoriski datu sredinu putem prostoga очођодепја od nje, pitem, na primer, izolacije dece ili putem socijalne revolucije (ier ona.se već 'zapečatila: u dečioj duši).. Plodonosno njeno odricanje moguće ie u formi njenoga »skidania«, u čemu odricanje mije prosto: Oslobođenje, već dizanje nma'viši stupanj. Zato socijalna sredina mora Dpostati polazna tačka celokupnog vaspitanja i nastave. Glavno sredstvo pak kako vaspitania tako i nastave mora postati socijalna delatnost dece; koja je upravljena na borbu за negativnim stranama te КопRkretne, neposredne sredine u kojoj ona žive i koja sč zapečatila u niihovim dušama. I sam rad је samo momenat te šire društvene delatnosti, koju mora razviti škola kao zadruga dece i vaspitača i oko koje se mora susrediti. vVaskolik rad nastave i vaspitanja: Uporedo s mišlju da se škola mora tako raširiti da bi kompenžirala hegativan uticaj sredine, ova misao O organškom ujedinjenju svekolikog školskoga rada sa. socijalnim životom sredine oko. škole sastavlja najoriginalniju misao u pedagoškim “pogledima баскорга. Ме тохе postojati »škola po sebi«, izolovana od života. Talasi života харциskuju školu i ta okolnost čini uzaludnim mnoge plemenite napore vaspitača. Škola mora imati u vidu ovu. činjenicu. Nije dovoljno »približiti« školu životu, čak ni učiniti život sredine polaznom tačkom u nastavi. Škola mora kompenzirati nedostatke života sredine, čak i više od toga: pomoću dece mora Sč preobražavati sama sredina. Škola mora preći svoje granice, mora postati centar i faktor za ši-