Учитељ

U toj drugoi periodi niegova javnog rada vrlo je opsežan i koristan njegov rad u knjizi za mladež. Godine 1865 po ri ie izdavati prvi dječji list u našim stranama, pod imenom »Bosiliak«, a usto ie izdao i nekoliko knjiga za djecu. Među tim omladinskim knjigama osobito se ističe njegova zbirka narodnih pjesama o Kraljeviću Marku. Tu je sabrana velika većina narodnih pjesama o njegovu liubimcu junaku, pa ie vrlo mnogo čitana i u narodu. Za osnovne škole sastavio ie Čitanku i Početnicu (Bukvar), a napisao je i prvu našu kniigu iz područia čiste praktične pedagogije. To je njegov »Upravnik« izdan 1855 godine. Njime upućuje učitelie kako će se služiti Početnicom i Čitankom u nastavi u narodnim školama. !

Donedavno se u nas općenito upotrebljavao, i u školama i u praktičnom životu, njegov »Rječnik hrvatskoga i niemačkoga iezika«, mnogo godina upotrebliavala se u našim građanskim školama »Kratka povijest književnosti hrvatske i srpske«, a iednako tako i njegova »Kraftka stilistikas. Doda li se tomu da je nekoliko godina izdavao i uređivao liberalan pedagoški list »Prosvjeta«, da ie mnogo godina uređivao »Književnu smolru« koja ie izlazila kao prilog »Napretka« i u kojoj su priopćivani prikazi sviju vrsta književnih diela što su u to vrijeme izlazila kod nas, onda vidimo da ie Ivan Filipović od svoje dvadesete pa do sedamdesele godine života neprekinuto radio u našoj lijepoj i pedagoškoj knjizi. Usto treba znati da je u to vrijeme svoga najintenzivnijega rada savjesno VrIŠiO učitelisku službu i da ju je završio kao županijski školski nadzornik Zagrebačke županije. ] |

No to je samo literaran rad Ivana Filipovića. Od najtrainije ić vrijednosti treći period njegova rada, rad oko organizovanja narodnoga školstva, narodnoga učitelistva i pedagoškoga rada u hrvatskom dijelu našega naroda. Još 1851 godine učestvovao je u radu oko organizovanja narodnoga školsiva, no glavni njegov rad te vrste započinje za banovania Ivana Mažuranića. Do 1874 godine bilo ie narodno školstvo u bivšoi Građanškoi Hrvatskoi pod upravom i pod nadzorom crkvenih vlasti, a u bivšoi Vojničkoj krajini upravljialo se narodno školstvo prema propisima Vrhovne voiničke komande u Beču. Godine 1874 stupio ie u bivšoi Građanskoj Hrvatskoi na snagu Mažuranićev školski zakon. Kod izrađivanja nacrta za taj Zakon učestvovali su sa Ivanom Filipovićem učitelji koje je on za tai posao organizovao i pripravio.

Prvu učitelisku organizaciju priveo je u život 1865 godine. To je bila Učiteliska zadruga. Prema ondašnjim školskim propisima nisu imale udovice niti učiteliska siročad nikakve obskrbe, pa ije la Zadruga osnovana za zbrinjavanje njihovo. No u Zadruzi radilo se i o drugim učiteliskim i prosvietnim potrebama. Šest godina nakon osnivanja Zadruge, naime 1871 godine, počinje da radi druga Filipovićeva učiteliska ustanova, a to je Hrv. pedagoško-knijiževni zbor u Zagrebu. Tome ie društvu svrha izdavanje pedagoških knjiga i listova iz područja teorijske i praktične pedagogije, kao i izdavanje knjiga i listova za mladež. To ie društvo preuzelo Napredak, pedagoški list, i omladinski list Smilie, a do danas ie izdalo. preko dviesta knjiga za

a AU ii