Учитељ

НАМЕРИ РРА ПАРИ РЕН РРА АЕ ЕТ 261

učitelje, među njima u prijevodu sve pedagoške klasike, a nešto ie veći broj knjiga za mladež što ih ie dosada izdao Zbor u зуојој nakladi. U jednoi i drugoi književnosti izdano je i mnošivo Originalnih radova.

U Zboru je Filipović okupio liberalne učitelie onoga doba i njihov je rad znatno utjecao na izrađivanie Mažuranićeva školskog zakona koji je upravu i nadzor narodnoga školstva u bivšoi Građanskoi Hrvatskoj oduzeo iz ruku Crkve i njezinih vlasti, a što je najglavniie po tom su Zakonu osnovane samostalne prosvietne vlasti, [. ZV. Županijska školska nadzorništva koja su bila potpuno nezavisna od upravnih ili političkih vlasti i podređena Ргозује оте одјеепји Zemaliske vlade u Zagrebu. Te su prosvietne vlasti upravliale narodnim školstvom i nadzirale ga sve do 1888 godine kad je stupio na snagu za Civilnu i Vojničku Hrvatsku zloglasni Kuenov školski zakon. Uglavnom je zadatak toga Zakona bio provođenje ши Касјје пагодпоса ЗКо!stva za čitav teritorij bivše Hrvatske i Slavonije nakon pripojenia Мојničke Krajine, ali ie Kuen tu priliku iskoristio pa jie ukinuo mnoge liberalne ustanove Školskoga zakona od 1874 godine, a upravu i nadziranje narodnoga školstva stavio pod tutorstvo upravnih vlasti. Učitelji okuplieni u Hrv. pedagoško-književnom zboru borili su se protiv toga, ali bez uspjeha. Izdan je tom prilikom i spis što ga ie napisao Ivan Filipović pod natpison Revizija školskoga zakona, ali liberalna shvatanja i napredni prijedlozi izneseni u tom spisu nisu našli razumijevanja na mjestima gdje se odlučivalo o narodnom školstvu i narodnom učitelistvu.

Treća učiteliska organizacija u ovim stranama kojoj ie glavni osnivač Ivan Filipović jeste Savez Hrv. učiteliskih društava. Za rad u jednoi takvoj velikoi organizaciji pripravliao je Ivan Filipović narodno učitelistvo mnogo godina, a sve ranije osnovane učiteliske OTganizacije imale su svrhu da učitelistvo i moralno i materijalno priprave za rad te vrste. Usto su ioš spremale narodno učiteljstvo za OTganizovani rad tri znamenite i velike učiteliske skupštine, zagrebačka od 1871 godine, petriniska od 1874 i osiječka od 1878 godine. U tim skupštinama nisu učestvovali samo učitelji iz bivše Hrvatske i Slavonije nego i iz drugih pokrajina, pa izaslanici Srba i Slovenaca, a i izaslanici iz ostalih slovienskih zemalja. Sve ije te skupštine, prije osnivanja Saveza, organizovao i vodio Ivan Filipović.

Savez je osnovan 1885 godine, a već četiri godine nakon toga uspjelo je Ivanu Filipoviću da sakupi sredstava za podizanje Učiteliskoga doma u Zagrebu, gdje su sve učiteijske organizacije mogle da razviju svoj rad, pače i one koje su osnovane nakon njegova podizanja, kao što su Učiteliska štedna i Učiteliska posmrtna zadruga. To ie bilo 1889 godine, a tri godine nakon toga svog velikog uspjeha bio је primoran da napusti mijesto pretsjednika Saveza hrv. učiteliskih društava.

Ivan Filipović radio je i oko organizovanja rada sviju slovienskih učitelja, pa je upravo najveća njegova zasluga da je 1873 godine održan u Beču kongres slovjienskih pedagoga. Bio ie u neprekinutu pismenu sporazumijevanju sa vođima češkoga učitelistva, naročito sa Mašekom, Sokolom, Kralom, 1 Родћајзкит, а једпако [ако 1 за istak-