Учитељ

provesti kod stvarne građe. Kod računovodstva se to ne može provesti, jer se ne može građa tako rasporediti, da je svejedno što se uči prije. Napravljena je i čitanka prema toj naučnoj osnovi za srednji stupanj. Nastavna je osnova izišla 1905. godine, a čitanka je izdana 1906. godive. Evo te čitanke za srednji stupanj ili za drugo i freće godište. Tu su, prema nastavnoj osnovi, u „Sadržaju“ označeni neki članci stvarne građe sa zvjezdicom, koji se obrađuju jedne godine,a koji su bez zvjezdice, obrađuju se naredne godine. Stegnuta su dva godišta na jedan posao. To je dospjela vlada napraviti za srednji stupanj pučke škole. Za viši stupanj, 1. j. za četvrtu i petu godinu nije bila izdana posebna čitanka. Peto godište se obučavalo zajedno sa četvrtim. Hrv. slav. dalm. zemaljska vlada nije dospjela do kraja izvesti reformu osnove iz god. 1905.

Imademo „učni nacrt“ od Vranca. On daje pregled, kako treba kombinovati godišta i kombinovane razrede. Imamo primjer škole S osam razreda i s jednim učiteljem. Učitelj može biti najviše zaposlen u isto vrijeme na četiri strane, na četiri odeljka. Prema Vrancovu prijedlogu imalo bi se kombinovanje ovako provoditi: Prvi razred mora sam ostati. Drugi bi se kombinovani razted sastojao od drugog i tećeg godišta, kao što ste već vidjeli u Basariček-Pejnovićevoj osnovi. Treci bi kombinovani razred imao biti četvrto i peto godište a četvrfi kombinovani razred sastojao bi se od šestog, sedmog i osmog godišta. Tako predlaže Vranc. Tako kombinovani razredi u Sloveniji se već provode. Na primer u školama, gdje su dva učitelja, što mislite, hoće li se četiri godišia dati jednom, a četiri godišta drugom učilelju? Ne će! S prvim ražredom treba najviše raditi. Gdje je prvo godište, tamo neka bude još samo drugo i treće, dok se drugom učiteljskom licu imadu dati četvrto, peto, Šesto, sedmo i osmo godište. Samo se po sebi razumije, ako je pet godišta na jednoga učitelja, da se ne može raditi na pet strana, nego se moraju razredi kombinovati. Za kombinaciju se preporuča četvrto i peto godište kao jedan razred, a Ššeto, sedmo i osmo godište kao drugi kombinovani razred. Ovdje sam samo nabacio ideju, kako će se morati provoditi ta tehnička nužda. To je predviđeno u mojoj zakonskoj osnovi, a zadržano je i u sadašnjem školskom zakonu, samo se to nije provelo, jer se škola nije proširivala nego stezala. U nacrtu nast. programa za višu narodnu školu, odnosno za peto do osmoga godišta, što ga je štampalo Ministarstvo prosvjete, bilo je pvedviđeno ovakvo kombinovanje razreda. U nastavnom programi ie izostavljeno. Imao sam prilike vidjeti, dok sam bio u Beogradu, da tamo za iu stvar nemaju razumevanja, a nije bila ni potreba, dok su četiri godišta pučke škole. Znadem, da se nova stvar ne prima lako, ali kod onih, koji su bilo prinuždeni fo provoditi ta je stvar već definitivno riješena.

Šholske knjižnice. Školske knjižnice imadu biti pristupačne cijelom svijetu. Uzoran je rad bio u pogledu knjižnica kod Ceha. Po dvadesetak milijuna knjiga posuđivano je godišnje narodu na čitanje. Učiteljima je dužnost knjige narođu posuđivati. Školski će se nadzorni organi imati osvjedočiti, da li učitelji u tome pogledu vrše svoju dužnost. Naravno freba nastojati, da u školskim knjižnicama bude