Филателиста

не SV. Dimitrija u Peći, stvorena је početkom XIV veka. Detalj prikazuje mladu ženu koja donosi ponudu: posudu sa Vinom, poklon mladoj majci. Interesantna је haljina ukrašena vezom oko vrata, gornje kratke tunike. Stav žene je miran, dostojanstven i potseća donekle da figure kasne antike. Slika je rađena u širokim: potezima punim harmonije.”

Po ovim fresko slikama crteže za reprodukciju na markama izradili su акаdemski slikari Riko Đebenjak i Maks Sedej iz Ljubljane. Oni su veoma ukusno ucrtali natpis „Jugoslavija”, oznaku vrednosti i amblem Organizacije Ujedinjenih nacija (зета па kugla sa lovorovim ven-

DRAGAN NOVAK

Zašto skupljamo

Talijanski pisac Pitigrilli napisao je, da su filatelisti „sakupljači međunarodne pljuvačke”. On je pokušao, da na plitak i uvredljiv način, po svom običaju, objasni postojanje filatelije, da mnoge pojmove i pojave iz ljudskog života protumači na sličan „duhovit” i „superioran” način, a ispadajući pri tom stvarno kao polupismeno dače-nedouče. No nije Pitigrilli jedini! Sretamo se i s drugim više ili manje pristojnijim varijantama na tu temu. U glavnom ispadaju sakupljači maraka kao duševno defektni ljudi, koji se ništa ne razlikuju od one male djece, što na obali skupljaju satima kamenčiće raznih boja, bez „neke naročito moltivirane” potrebe. — Jer, da su malo dublje i ozbiljnije analizirali pojave kod male djece, da skupljaju razne šarene papiriće, kamenčiće i slične stvari, morali bi doći do zaključka, da se tu ne radi o nekim pojavama duševne defektnosti, ni o nekom петонујsanom postupanju, već da i djeca i odrasli rade prema jednom prirođenom nagonu. To je nagon posjedovanja, koji se manifestuje u obliku skupljanja raznih predmeta i dobara. U kojoj će se mjeri i na kakav način manifestovati u dnevnom Žžiмоћи ta predispozicija i težnja za posjedovanjem zavisi od kulturnog, socijalnog i ekonomskog nivoa pojedinaca. Vrlo je malo ljudi, u kojima se ta težnja uopće ne javlja, a ima opet ljudi, u kojima je ona potencirana i dovodi u zadovoljavanju životnih potreba, i to zadovoljavanje izazivlje osjećaj zadovoljstva i radosti. Škrtica ne skuplja novac ili druga dobra zato, da zadovolji životne potrebe, već zato, što ga posjed novca ili dobara, kao takav, bez obzira na stvarne životne potrebe čini za-

kovanih O O

Obzirom na umetnički sadržaj kao i obzirom na široki međunarodni značaj i popularnost tematike ovakvih maraka među filatelistima, one treba da se otštampaju najboljom vrstom štampe. Stoga se vrše detaljne probe u Zavodu za izradu novčanica i ukoliko se ne postigne maksimalna oštrina i lepota u raster dubokoj · štampi, vršiće se probe i u drugim štamparijama, a možda (u slučaju da se ne postigne najbolji rezultat), da će se štampati u štampariji maraka „Courvoisier” u Švajcarskoj.

poštanske marke?

dovolinim. U škrtici se javlja potencirami nagon posjedovanja, ali on nije skupljač u našem smislu. Kleptoman krade i skuplja tuđe stvari, no i on nije skupljač. I onaj ko skuplja slike, marke ili druge predmete wu cilju prodaje i zarade nije skupljač. Skupljanje mora biti povezano s nastojanjem, da se iz nagomilanih predmeta izgradi zbirka, koja će pretitstavljati ne samo neku cjelinu ili djelo, već i prikazati razne individualne osobine vlasnika. Ima ljudi, koji bez tog nastojanja za'trpavaju svoje stanove sagovima, slikama, staklom i porculanom, a u ormanu drže veće ili manje količine maraka, zlatnog novca itd. Oni ne ulaze u pobliže upoznavanje nagomilanih predmeta, njima je glavno, da znaju tačno trgovačku VTrijednost svakog predmeta, a pričinjava im naročito zadovoljstvo hvalisavo isticanje s tim predmetima pred drugima. I to misu skupljači, već samo podvrsta trgovaca, škrtica i špekulanata.

Prema tomu kad ljudi skupljaju, Dostupaju prema prirođenom nagonu, a ne zato, što žele imati neku „hobby” zabavicu ili što im se sviđa Pitigrillijeva „.pljuvačka”. Područje skupljanja vrlo je široko: Sagovi, slike, plakete, porculan, staklo, Dokućstvo, stari novac, knjige, ex-libris, au= togrami, poštanske marke i cjeline, taksene marke, razglednice, fotografije, prospekti kupališta i ljetovališta, škatulje od šibica, omoti od cigaretnog papira, cigarete, cigare, lule, tramvajske karte, reklame i reklamne sličice i naljepnice, jelovnici, češljevi, satovi, staro oružje, narodne nošnje, životinje, rude, biljke itd.

Od bogataša do manuelnog i intelektualnog radnika, svaki na svoj način i pre-

234