Филателиста

PREGLED"

iržnih vrednosti poštanskih maraka Evrope — emitovanih u toku (od 1944 do VII/1953 godine)

10 godina (u dinarima)

| | | | | |

; Mrednost izdatih maraka u dinarima (tržna cena) га || а 2 48 855 = 1 e ZBMLJA | | | | | 55 5 SE | т o 5 1944 | 1945 | 1946 | 1947 | 1948 | 1949 | 1950 | 1951 | 1952 | 168 Ба EA са! | а | | | | | | || | | | i ;

1 Aibanija 520 540 2800 1080 600 640 1000 160 120 40 8100 47.2 Апдога 440 — Ба = 180 = 80 60 pos = 760 193 Austrija _ 80 1120 560 1000 640 200 720 200 80 4600 13.4 Belgija 1080 2160 3360 2800 1920 4040 560 1880 3560 320 21680 47.5 Bugarska 320 1000 1880 1680 640 720 640 440 360 400 8080 19.6 Čehoslovačka — _ 1800 680 320 600 1280 1640 1680 2280 1120 11400 18.7 Danska 80 = 300 80 280 40 40 80 160 40 1100 19.8 Engleska 2560 = 40 = 1120 120 20 1640 120 160 5780 126.9 Finska 80 240 200 200 480 520 640 100 320 40 2820 19—. 10 Francuska 1080 280 960 880 640 2680 320 480 440 200 1960 1911 Gibraltar == = 40 20 1280 160 100 = — — 1600 11412 Grčka 120 180 880 800 10 80 520 680 480 160 3910 29.13 Holandija 120 20 2040 880 320 1920 480 3120 440 140 9480 41i4 Irska 80 40 40 = 120 100 80 = 20 80 560 2115 Island 1920 = aa 820 280 160 200 80 800 60 4320 67.16 Italija 40 480 180 280 1400 400 880 320 400 280 466 1417 Italija Zona „.A” 180 260 — 11680 2480 3520 1680 1080 1040 360 22280 69.18 Jugoslavija 40 16400 1080 360 440 2120 1320 2640 1440 800 26640 57.19 Jugoslavija Zona .,B” — 2880 200 200 1760 3160 2240 740 2280 920 14380 66.20 Lihtenštajn 1840 320 400 460 1000 880 440 640 400 200 6580 55.21 Luksemburg 800 880 1080 720 600 840 560 120 1000 200 6800 3522 Mađarska | 20 1840 1640 3200 1640 3240 3320 1840 1920 1200 19860 32.23 Malta = = 40 = 2200 140 60 60 = 60 2560 · 7324 Monako 220 280 880 480 2120 600 200 440 40 720 5980 2925 Nemačka 160 400 400 160 5200 15360 120 1000 400 200 23400 42.26 Nemačka Istočna — 24400 2440 = 480 160 720 400 200 200 29000 62.27 Norveška 120 120 640 200 60 240 80 400 40 100 2000 2028 Poljska 1000 1200 1760 320 680 1760 240 720 1760 640 10080 29.—So 29 Portugal 720 1040 360 800 360 520 240 160 480 1120 5800 37.30 Rumunija 1480 4920 1320 840 3680 пао 1320 1400 3320 8320 19320 2931 Rusija 4120 4960 2280 5640 4480 6720 4960 3320 2960 80 39520 52.32 San Marino 320 240 480 1320 360 1120 1200 480 720 320 6560 28.33 Sarsko područje = = = 220 2960 920 1560 120 280 720 7380 5334 Španija 240 400 160 1040 280 120 1600 280 320 i 4440 4335 Švajcarska 440 2800 360 360 640 640 240 400 280 200 6360 37.36 Švedska 240 160 160 120 640 160 = 480 160 240 2360 2937 Turska 120 360 1640 2520 2080 1120 760 1000 1280 1400 12280 43.38 Vatikan == 80 120 120 — _ 2280 80 160 240 1080 4760 _ 43—

Evropa Svega: 20500 70760 31960 41160 45010 59840 30340 31120 30260 14200 375150 38,60

„ključ maraka”, nedavanjem maraka na poštanskim šalterima itd.). Ovako veštačko održavanje nikako nije zdrava pojava i, pre ili kasnije, dovodi do negativnih posledica.

Važno je i to, ako već izvesna poštanska uprava vodi određenu politiku na čisto komercijalnoj bazi, — da vodi računa o tome, da svoje marke nikako ne prodaje inostranstvu ispod nominalne vrednosti, sem u slučaju prodaje sa uslužnim žigosanjem, jer ako se spoje dva. ranije izneta momenta: da se održava nerealno unutrašnje tržište sa veštački održanim visokim nivoom cena maraka, a inostranstvu se prodaju marke u bescenje, rušiće se time opšti ugled filatelije dotične države, jer filatelisti neće biti u stanju da svojim partnerima šalju zatražene marke u zamenu za njihove, jer su unutrašnje tržne cene znatno više od onih, po kojima dotični filatelisti mogu da nabave te тагke kod svojih trgovaca u inostranstvu. Ovo će vremenom da žigoše zemlju tako nezdrave emisione politike, jer među fila-

telistima postoji izvesna „tradicija” da svoje zbirke žele u većini slučajeva izgraditi putem filatelističke razmene — dopisivanjem, a u ređim slučajevima posretstvom trgovaca maraka!

Kao konkretne primere možemo navesti emisionu politiku, koju su ranije vodile neke evropske zemlje, — kao: Španija, Turska, Rumunija, Rusija, — a danas, naročito, Rusija, Rumunija i Mađarska, što je imalo za neminovnu posledicu da je opšte interesovanje za markama tih zemalja u znatnoj meri opalo — i da neke od tih zemalja mogu jedino zahvaliti za postojeće interesovanje tome, što izdaju marke sa neobičnim motivima, koje mogu da zainteresuju veći krug sakupljača motiva, a to i iskorišćuju izdavajući razne serije sa najfantastičnijim prikazima iz biljnog i životinjskog carstva, osim i inače velikog broja maraka izdatih u propagan–dne svrhe.

Koje su posledice nezdrave emisione politike? Najvažnija je svakako ta, što postepeno opada interesovanje za markama

189