Филателиста

Pregled prema republikama:

= и

с (5 са ЈЕ ~ за 5 m Ри

S = > за о. бе 5 5 5 о Ф 5 а о = N 1945 = = = = = = 1946 = > = _ O 1947 = i i = = => 1948 = 1 1 E) = = 1949. = 2 8 = = 1 1950 4 8 10 2 - ен 1951 11 5 12 = 1 = 1952 6 10 т 2 1 1 1953 11 7 14 = 2 = Svesa: 32 35 52 4 4 2

Gornji podaci nisu apsolutno tačni. Tako je ia statistika vrlo važna za prosuđivanje aktivnosti organizovane #Патецје, još se uvijek ne posvećuje potrebna pažnja objavljivanju гродаtaka u saveznim glasilima. U interesu je saveznih društava i povjereništava, da insistiraju da se o svakoj njihovoj priredbi objave u kratkim crtama slijedeći podaci: tačna oznaka datuma trajanja; svrha zbog koje je priredba održana: broj Vitrina, odnosno za grupe VNV i VI

BRAN NOVAKOVIĆ

broj albumskih listova: broj posjetilaca za grupe I-IV; da li je vršena ocjena izložaba i na koji način.

U 1953 godini skoro se podvostručio broj lokalnih izložaba i samostalnih smotra. Prema. broju održanih priredaba vodi stalno Slovenija, dok su se Srbija i Hrvatska skoro izjednačile. Slabe rezultate bilježe Bosna i Hercegovina i Makedonija, Među društvima ističu зе: „Е. Đeroko”.i „Vračar” u Beogradu, Celje, СтиИсуетјса, Čačak, Domžale, Idrija, Kopar, „T.jubljana” u Ljubljani, Nova Gorica, Novi Sad, Osijek, Pančevo, Postojna, Valjevo, Veles,

| Vršic, Zadar i „Hrv. PFilat društvo” u Zagrebu.

Prošle godine bilježimo simpatičnu aktivnost omladinaca i pionira. Održane su 4 priredbe, a. „E. Deroko” posvetio je svoju smotru pionirima. Mnoga društva koja postoje mnogo godina i imaju. veliki broj članova, posve su zatajila i me prireduju ni izložbe ni smotre. Uprava SPFJ postavila je sebi na prvoj redovnoj. skupštini i suviše optimističan zadatak, koji se S obzirom na objektivne poteškoće ne mogu reaizovati. Ali uprave republičkih saveza morale bi svakako daleko više pažnje posvetiti ovom pitanju i poduzeti u granicama mogučnosti SVE, da se ojača aktivnost njihovih društava. Upra-– vo u momentu, kad nezadovoljstvo i apatija zauzima sve veći mah, izložbe i smotre su najbolji lijek za podizanje altivnosti i sticanje novih članova, pravih filatelista.

Dopune katalogizaciji predraftnih celina

Pre godinu dana u „Pilatelisti” objavio sam na strani 91—93 i 131—184 (br: 5—6 i 7/53) pod maslovom „Definitivna katalogizacija celina predratne Jugoslavije”, nastavak na započeti rad D. Novaka u predratnom „Pilatelisti”. "Time je bila zaokrugljena jedna celina — Кафајозка роstava naših predrafnih celina. U tome času nisam hteo da nadopunjujem Novakovu obradu, nego sam krenuo od mesta gde je on stao, pa nastavio sve do dana kad ie prestala da postoji država tj. do okupacije. Taj nastavak obrade bio je inko= patibilansa. dopunama iz razloga manje više didaktičkog, a sa druge strane dopupne nisu iziskivale nikakvu hitnost, nasuprot završetku same obrade.: I me зато što su kod Movakovog dela obrade. poirebne izvesne dopune, nego je i moj nastavak potrebno dopuniti, a u vezi sa iškrslim materijalom, koji je neke stvari mnogo podrobnije rasvetllio, kao i usled niza težih štamparskih propusta. Sve dopune držaće se obrade, kao, kostura, na koji dodajemo ono što je novopronađeno ili nije u dovoljnoj meri razrađeno, a zahteva da bude u toj širini analizirano КаКо po važnosti, tako i po samoj širini obrade.

Jugoslavije

Hrvatska

Kod dopisnice br. 16 danas smo u mogućnosti „da razlikujemo 3 boje papira: ružičastu, smeđu-ružičastu i mrku.

Slovenija

Dopisnica br. 3. pokazuje varijacije i to kod vrednosti oznake od 15 para, koja ide u prelivima od svetlo do ftamnmo-smeđde boje.

U svojoj knjizi „naše marke, biljezi i celine” N. Rukavina pokušao je da da obradu i ostalin pošt. vrednosnica. Kod Hrvatske i Siovenije ni meni nije Više DOznato od onoga što je on izneo; jedino kod pošt. otpremnog. lista mogli bismo da ga dopunimo:

Poštanski otpremni list, i to u dve veličine: veći ultramarin ı manji plav. Vrednosne oznake su proporcionalne veličini i prestavljaju ftadašnju ftaksenu marku od 10 para (Kraljevstvo SHS), dok je prodajna cena bila 20 fil.

Kod izdanja za Rijeku i Istru (tada Julijsku Veneciju) do danas nema nikakvih dopuna onome što je izneo, Rukavina.

r Videli smo austriske celine u Sloveniji i Dalmaciji frankirane verigarima, kako