Филателиста

#

Ing. MIRKO VERNER.

„fiawlia, 56“

Povodom stogodišnjice prve finske poštanske marke održaće se od 7 do 15 jula 1955 godine velika međunarodna filatelistička izložba „FINLANDIA 56” u HelsinКати. Prvi izložbeni katalog je razaslat još krajem septembra o. g. i iz istoga se vidi, da će ova izložba u svemu biti ravna, a možda će i natkriliti ovogodišnje svetske izložbe „MORWEX-OSLO” i „STOCKHOLMIA 55” koje su zabeležene kao najuspešnije dosadašnje filatelističke međunarodne priredbe. Ogromne moderne izložbene pro-

storije, savremeno rešenje prikaza izlože- .

nog maferijala i odlična prethodna organjizacija prijava, kao j dosadašnji svetski usled finske filatelije — biće garancija za potpum uspeh ove međunarodne izložbe. Predviđa se, da će iz svih zemalja svela u kojima. postoje filatelističke organizacije, učestvovati preko 400 izlagača sa svojim zbirkama, koje će se razmestiti u oko 2.500 Vitrina, a u 1oš većem broju će učestvovati domaći izlagači, koji žele prikazati snagu filatelije u Pinskoj.

Imao sam prilike da se poduže porazgo--

varam sa generamim sekretarom ove izložbe Harry Walli-em na izložbama u Oslu, Stockho!mu i Pragu U toku ove godine, te ie lim zgodama izjavio želju, u ime finskih filatelista, da na toj velikoj priredbi u što većem broju učestvuju. i filatelisti iz Jugoslavije. Sekretar Walli jie naglasio, da je na ovogodišnjim svetskim: izložbama video venredne kvalitetne zbirke iz Jugoslavije, a iz mojih izlaganja ma konferencijama o stanju filatelije u Jugoslaviji se uverio o tome, da je naša filatelija mnogo jača, nego što se to o njoj pre znalo i da Zbog toga svakako račuma na što jače učešće jugoslovenskih filafelista na međuna– rednoj izložbi „FINL,ANDIA 56”, Uglavnom izneo je i svoje mišljenje o tome, koja su područja interesanina radi izlaganja u Finskoj, Walli smafra — 32 iz= јеуто је da je to opšte mišljenje finskih filatelista, — da prednost freba dati klasinom materijalu, izdanjima do 1900 godine, no to ne znači da novija područja ne mogu dolaziti u obzir, — čak šta više, poželjno je da i od novijih područja bude

Helsinki, izložbeni paviljom

izložen po jedam objekat. S obzirom na skučenost prostora izlaganja (iako se predviđa 2.500 vitrina) mišljenja su u Iziožbenom odboru „FINLANDIA 56”, da jednom izlagaču treba dati prosečno 3 do 4 vitrine, a izuzetno za vanredme zbirke može biti i otstupanja od toga, ı to u znatnoj meri...

· Walli je imeo da se u Finskoj prvenstveno sabiraju:domaće marke, t. j. marke Finske, zatim Skandinavije (Švedske, Norveške i Damske), posle slede bivše baltičke · državice, a tek potom. klasična područja Evrope i prekomorskih zemalja.

- Pinske sabirače ne zanimaju previše dedaljno obrađene studijske zbirke, tako da kod zbirki (jednog područja), koje prelaze po obimu 10 albuma — dozvoliće samo 10 albuma da se prikažu žiriju radi ocenjivanja s tim, da će se od toga samo jedan deo izlagati u vitrmama, dok će ostatak Dbiti deponovan u trezorima Narodne Banke Finske, gde će ih žiri pregiedati. Ovo Je potrebno i radi toga što su se, na Dprimer, na „.Stoeckholmiji 55” prikazale zbirke џ 25—80, pa i wiše albuma za jedno. područje, — Da pregled tako obilatog materiJala strahovito koči (vremenski) rad žirija! Kod ovakvih objekata predviđaju, da filatelistički savezi sa čijih područja izlagač polazi, treba da izdaju pismene potvrde kratkog opisa celokupne zbirke — i te će potvrde sluziti kao dokumentacioni ma-– terijal za rad žirija, a poneće na izložbu semo najvanmredniji, najimteresantniji део takvih igigantskih zbirki.

_ Izložbeni odbor „Finlandia 56” smatra, da bi trebalo da se iz Jugoslavije prijave po jedna klasična zbirka stare Srbije, Bosne i Crne Gore, zatim jedna solidno specijalizovama zbirka Jugoslavije Kako stare od 1918 do 1941, tako i nove od 1944 do danas. Osim toga zanima ih jedna normalno specijalizovana zbirka -Slovenije, u kojoj bi,se tačno prikazala sva izdanja „Verigara”, kao i novinskih i porto maraka Slovenije, ali samo po glavnim varija- · cijama boja, hartije i drugih osobenosti, a nikako previše studiozno, jer smatraju da takav objekat više škodi, nego što koristi or:ima, koji bi eventualno želeli da otpočnu sa sabiranjem toga područja! Zanima ih

181