Филателиста

· ginalan i da je boja, upotrebljavana za to žigosanje potpumo istoveina sa bojom ostalih Žžigosanja tim žigom.

Prema tome smatram да је Регоссо

tlomaslinastom bojom. (slika 5). Ova marka je.do danas jedini poznati ne-

_ Žigosani komad ovog izdanja. novinskih

pogrešio, kada je doneo svoj sud o nej-'

spravnosti toga žiga. — Kod OVOg novog nađenog komada (vidi sliku 3) dalo bi povoda razmišljanju, kako je moguće da je Žigosanje ne samo vršeno istim žigom, već sda se i po datumu podudara sa onim Žigom kojim je popištena marka ponuđena 1936 godine Регосси 12 Londona? Ovde možemo reći da je po sredi slučajnost i da je vrlo verovatno, da je ova movinska marka dana „24. VITI. 1869” godine upotrebljavana ne za frankiranmje novina, već

Slika 3

kao dopunska frankatura (nekoliko Ккота= da iz istog tabaka) za frankiranje jednog pisma. Ovo potvrđuje i činjenica, da se sada pronađeni komad malazi na fragmentu pisma mpisanog iz pomenutih vremena, samo je velika šteta, da se to Dpismo nije sačuvalo u originalnom svom prvobimom obliku.

Takvih mešanih frankatura je bilo nekoliko, a kao dokaz prikazujem fotografiju jednog takvog pisma upućenog sa po-

maraka Srbije. = #

Slika 4

Glavne karakteristike ove marke jesu: Nejasan, zamrljan, često „razliven” tisal, Što potiče od žitke štamparske boje, koja Je sadržavala verovatno znao više firnajsa i drugih uljastih sastojina od mpotrebne količine, te su konture crteža razlivene a zbog masnoće se probijaju kroz fanku belu hartiju, tako da ove marke, ako ih držimo prema svetlu imaju staklasto prozirne masne mrlje na pojedinim delovima crteža. — Marke ovog izdanja su štampane na tankoj beloj hartiji, a gumiranje maraka je bezbojno, prozirno (belo) i nikako me utiče na boju hartije, tako da ni vremenom ne dolazi zbog spoljnih uticaja (vlage itd.) na gumiranje

"do oksidacije papira — zbog kiselinskih

šte TRKIJA iz 1868 godine, na kojoj se u

vidu dopunske frankature nalazi novinska marka kneza Mihaila od 2 pare (zupčana) iz 1867 godine — vidi sliku 4).

Prošle godine sam pronašao u jednoj

specijalnoj zbirci Srbije u Norveškoj Još.

jedan primerak ove vanredno retke make о4 1 (рате — 1 to neponišteni komad sa originalnom gumom, divnim šjrokim rubovima i karakterističnom Pbledo sVve-

46

sastojina lepka marke, što je karakteristično kod jednog štampanja tih novinskih maraka od 2 pare o čemu će biti kasnije reči.

G. Miroslav Roth iz Jerusalima је obnarođovao svoj članak o tim markama u švajcarskom listu „B. B. Z.” br. 2 (februar) iz 1954 godine, kao i u našem listu („FIT,AT!'BL.ISTA” br. 4/5 str. 54/56 i Br, 6/7 str. 79/80 iz 1954 godine), no, na žalost, uopšte se ne mogu složiti sa iznetim Коtovim konstatacijama o ovom izdanju, jer smatram da su te konstatacije pogrešne,