Филателиста

| POMEN UMRLIM

14 oktobra 1956 umro je počasni prei-

·sednik Е. I. P-e, EBmile Friederih. \

Ova vest bolno je odjekmula među filatelistima u svim švajcarskim i francuskim “ilatelističkim. orgamizacijama. Isto teko je izazvala žalost i među inostranim

_ filatelistima, koji su poznavali ovoga du-

gogodišnjeg' pretsednika PF. I. P-e sa mečunarodnih komgresa, kojima je on гикоvodio od 1943 do 1955 g. Velike su bile njegove zasluge za uspeh u radu Ove međunarodne organizacije.

On je svoje organizatorske sposobnosti рокатао još i kao člam PFilat. saveza m Ženevi, u kome je dugo bio ı pretsednik. on je vrlo aktivno učestvovao i u radu Fedenalnog saveta Saveza Švajcarskih fiIzfelističkin društava kao i ma priređivar:ju izložbi u Ženevi.

Svojim nesebičnim i neumornmim radom slekao je mnogo poštovalaca, i kad Je 1955 godine. usled slabog stanja zdravlja morao de se povuče iz P. I. P-e, Međunarodni kongres u Štokholmu jedmoglasno ga je im:enovao za počasnog' pretsednika i dodelio mu mpočasnu muedalju (Medaile d'Honneur de la FIP), a u julu 1956 g. Finska federacija dodelila mu je medalju PRO-PILATELIA m zak primanja za predani rad wu -filateliji.

VASA J. ISAILOVIĆ

Našeg dragog dobrog čika-Vase mema više među nama! Završio je svoj život pun тада 22 поуетарта 1956. .

Rodio se u Irigu u Sremu 10 februara 1878 kao sin siromašnih roditelja. Osmovnu

FILATELISTIMA

školu završio je u svom modnom mestu, a gimnaziju, kao stipendista fonda Pante Jovanovića iz Arada (rodom iz Imiga). 1900 godine u Sremskim Karlovcima. Prava je studirao na univerzitetu u Zagrebu.

Još kao učenik gimmazije ogledao se ma književnom polju i meki od njegovih radova objavljeni su u tadašnjim dečijim i omladinskim listovima „Golubu” „Nevenu” i drugim listovima koje je izdavao čikaJova Zmaj. :

Kao student u Zagrebu malazio se u redovima napredne univerzitetske omladine i sarađivao u mmogim tadašnjim političkim listovima, zatim mu „Privredniku”, „Srpskom kolu” i dr. Kao delegat zagrebačke univerzitetske omladine učestvovao

"je u radu „Slovenskog Juga” u Beogradu, a učestvovao je i u omladinskim demonstracijama ргону Pana Kuema НедегуаTija. Po završetku studija vadio je u Zemunu, kao advokatski pripravnik, u kancelanijiDr. Jovana Radivojevića-Bačića, uređivao jedam mesni list i mastavio svoje veze sa „Slovenskim Jugom” | drugim nacionalnim organizacijama u Srbiji.

Od početka 1908 živeo je u svom rodnom mestu, gde je dočekao oslobođenje posle Prvog svetskog rata. Posle raspada AustroUgarske bio je među osnivačima Narodnog veća u Irigu i za sve vreme njegove delatnosti vršio je dužnost sekretara Veća. 1919 godine prešao je u Beograd. Od 1926 godine bio je u Pančevu, jedmo vreme ı

kao mpretsednik opštine i u mjemu ostao sve do 1940 godine, kad je penzionisan i definitivno se preselio u Beograd.

U Pančevu je izdavao devet godima nedeljni informativni list „Pančevačka пе-

21